Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBosna i Hercegovina:...

Bosna i Hercegovina: Aluminij Mostar planira solarna postrojenja na mestu bivše fabrike za preradu aluminijuma

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Aluminij Mostar, kompanija koja je nekada bila veliki proizvođač aluminijuma i najveći industrijski potrošač električne energije u Bosni i Hercegovini, planira instalaciju dva solarna postrojenja na mestu svoje bivše fabrike za preradu aluminijuma. Ova inicijativa dolazi usred finansijskih problema kompanije, koja je trenutno pod finansijskom blokadom.

Aluminij Mostar je podneo zahteve za dobijanje ekoloških dozvola za dva predložena solarna postrojenja, Helios Aluminij 1 i Helios Aluminij 2. Svaka elektrana planira se sa kapacitetom proizvodnje od 4,99 MW i pokriće površinu od 125.000 kvadratnih metara. Postrojenja će biti dizajnirana sa visokim stepenom automatizacije, što znači da neće biti potrebno prisustvo osoblja za redovno poslovanje. Umesto toga, biće upravljana na daljinu putem softverskog sistema preko interneta, bez kontrolnih soba ili operativnih objekata na licu mesta.

Ovaj projekat neće biti povezan sa istom kompanijom kao Aluminij Industries, koja je u vlasništvu Amira Kabirija i trenutno iznajmljuje delove bivše Aluminij fabrike. Aluminij Mostar, koji je entitet koji je ostao operativan nakon što je originalna Aluminij fabrika prestala sa radom 2019. godine, i dalje se suočava sa značajnim finansijskim izazovima. Uprkos zatvaranju svojih operacija i naknadnom otpuštanju većine zaposlenih, nekoliko menadžerskih radnika nastavilo je da radi. Kompanija se sada suočava sa velikim finansijskim problemima, uključujući poreski dug od oko 7,5 miliona evra. U 2023. godini prijavila je prihode od oko 1,6 miliona evra, dok su njeni troškovi iznosili 7,2 miliona evra.

Fabrika za preradu aluminijuma na lokaciji gde će biti izgrađena solarna postrojenja prvobitno je otvorena 1961. godine, ali je prestala sa radom 1992. godine i smatra se da nije izvodljivo ponovo je pokrenuti. Ova pozadina naglašava prelaz sa industrijske prošlosti fabrike na budućnost fokusiranu na obnovljive izvore energije.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Sud obustavio ekološku dozvolu za skoro završenu hidroelektranu Rastolița

Viši sud u Kluž-Napoći privremeno je obustavio ekološku dozvolu za Hidroelektrikin projekat hidroelektrane Rastolița, uprkos tome što je objekat završen više od 90% i planirano je da počne sa radom u novembru. Ova odluka nije konačna i deo je...

Rumunija: Senat otvara put za izgradnju pumpe hidroelektrane Tarnita-Lăpuștești

Rumunski Senat usvojio je novi zakon koji omogućava početak izgradnje dugo odlagane pumpe za hidroelektranu Tarnita-Lăpuștești bez potrebe za novom studijom izvodljivosti. Ova odluka se očekuje da preokrene višegodišnji birokratski zastoj i ubrza razvoj jednog od najznačajnijih energetskih infrastrukturnih...

Hrvatska u riziku od letnjih nestanaka struje zbog zastarele mreže i rasta obnovljivih izvora energije

Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska može ponovo doživeti ozbiljan kvar na elektroenergetskom sistemu sličan onom iz leta 2024. godine. Taj kvar, koji je započeo u Crnoj Gori, a brzo se proširio na Hrvatsku, otkrio je ozbiljne slabosti u nacionalnoj energetskoj...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!