Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaKašnjenja muče jedinicu...

Kašnjenja muče jedinicu B3 na ugalj u Kostolcu dok se Srbija suočava sa energetskim izazovima i propuštenim proizvodnim ciljevima

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Nova jedinica na ugalj u elektrani Kostolac u Srbiji, koja bi trebala da počne sa radom u martu ili aprilu ove godine, postaće prvo novo postrojenje za proizvodnju energije u zemlji u gotovo 40 godina, izjavio je ministar rudarstva i energetike Dubravka Đedović 2. januara. Međutim, devet meseci kasnije, ministar poziva kinesku kompaniju CMEC, koja je izgradila jedinicu, da ubrza preostale testove i inspekcije u skladu sa preporukama nezavisnog inženjera i srpskim propisima, kako bi jedinica mogla biti predata državnom preduzeću EPS bez daljeg odlaganja.

Projekat, koji je započet pre 11 godina potpisivanjem ugovora o kreditu i zvanično je započeo radove pre sedam godina, suočio se sa značajnim kašnjenjima. Za poređenje, slična termoelektrana, TE Stanari u Republici Srpskoj, završena je za samo 3,5 godine.

U 2010. godini potpisan je okvirni ugovor sa kompanijom CMEC, a 2012. godine započele su rasprave o drugoj fazi modernizacije TE Kostolac, koja je uključivala izgradnju jedinice na ugalj snage 350 MW vredne 613 miliona dolara. Ukupna vrednost druge faze, koja je uključivala i proširenje rudnika Drmno, procenjena je na 715 miliona dolara, pri čemu je većinu finansiranja obezbedio 20-godišnji kredit Kineske EXIM banke po godišnjoj kamatnoj stopi od 2,5%, uključujući sedmogodišnji grace period.

Dozvole i odobrenja prvobitno su bila očekivana 2014. godine, a radovi su trebali da počnu ubrzo nakon toga. Međutim, izgradnja je počela tek u novembru 2017. godine, a jedinica je prvobitno trebala da bude završena 2020. godine. U decembru 2020. godine, tadašnja ministarka energetike Zorana Mihajlović izrazila je frustraciju zbog sporog napredovanja, kritikujući CMEC zbog kašnjenja, koja su pripisivali pandemiji COVID-19, i odbacujući njihov predlog o roku završetka radova 2022. kao neprihvatljiv.

Do oktobra 2022. godine, zvaničnici EPS-a očekivali su stabilno funkcionisanje jedinice do septembra 2023. I pored ovih projekcija, tender za integrisanu dozvolu potrebnu za rad postrojenja objavljen je tek kasnije te godine, a prva sinhronizacija jedinice B3 sa mrežom postignuta je u martu 2024. godine. Krajem septembra, jedinica još uvek nije dostigla punu snagu.

U poslednjem kvartalu prošle godine, jedinica B3 se pojavila u proizvodnim planovima EPS-a, radeći sa oko 30% kapaciteta, uz očekivanja da će dostignuti pun kapacitet na početku 2024. godine. Međutim, došlo je do daljih kašnjenja, a jedinica nije ispunila planirani početak rada u drugom kvartalu.

Tokom ovog perioda, toplotni talas tokom leta značajno je povećao potražnju za električnom energijom, dok je EPS potrošio oko 100 miliona evra na uvoz električne energije u julu i avgustu. Od kada je poslednji aneks ugovora istekao u junu 2023. godine, što je trebalo da označi prenos jedinice na EPS, prošlo je 15 meseci. Da je jedinica radila, mogla je proizvoditi 6.000 MWh dnevno, što bi na osnovu prosečnih tržišnih cena iznosilo otprilike 240 miliona evra vrednosti električne energije.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija jača energetsku sigurnost novim gasovodima i diversifikacijom snabdevanja naftom

Srbija planira da izgradi dva nova gasovoda u naredne tri godine, koji će povezati zemlju sa Severnom Makedonijom i Rumunijom. Ovi projekti, podržani od strane Evropske unije, imaju za cilj jačanje energetske mreže Srbije i diverzifikaciju ruta snabdevanja gasom....

Rumunija: Sud obustavio ekološku dozvolu za skoro završenu hidroelektranu Rastolița

Viši sud u Kluž-Napoći privremeno je obustavio ekološku dozvolu za Hidroelektrikin projekat hidroelektrane Rastolița, uprkos tome što je objekat završen više od 90% i planirano je da počne sa radom u novembru. Ova odluka nije konačna i deo je...

Rumunija: Senat otvara put za izgradnju pumpe hidroelektrane Tarnita-Lăpuștești

Rumunski Senat usvojio je novi zakon koji omogućava početak izgradnje dugo odlagane pumpe za hidroelektranu Tarnita-Lăpuștești bez potrebe za novom studijom izvodljivosti. Ova odluka se očekuje da preokrene višegodišnji birokratski zastoj i ubrza razvoj jednog od najznačajnijih energetskih infrastrukturnih...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!