Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRudarstvoNivo klimatskih ambicija...

Nivo klimatskih ambicija uslovljava potražnju za tehnologijama

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Potražnja je podložna neizvesnosti, sa različitim nivoima klimatskih ambicija i različitim putevima razvoja tehnologije koji rezultiraju širokim spektrom potražnje za mineralima.

Na primer, potražnja za litijumom u 2040. godini može biti 13 puta veća (ako baterije sa redoks protokom vanadijuma brzo prodru na tržište u STEPS-u) ili 51 puta veća (ako se potpuno solidne baterije komercijalizuju brže nego što se očekivalo u SDS-u) od današnjih nivoa. Kobalt i grafit mogu imati 6 do 30 puta veću potražnju nego danas u zavisnosti od pravca evolucije hemije baterija.

Među materijalima bez baterija, potražnja za REE raste sedam puta u SDS-u, ali rast može biti čak tri puta veći od današnjeg nivoa ako bi kompanije koje se bave proizvodnjom vjetroelektrana više okrenule turbinama koje ne koriste trajne magnete u kontekstu STEPS.

Ove velike neizvesnosti oko mogućih budućnosti mogu delovati kao faktor koji ometa investicione odluke rudarskih i prerađivačkih kompanija, što bi zauzvrat moglo da izazove neravnoteže ponude i potražnje u godinama koje dolaze. Uprkos obećanjima o ogromnom rastu potražnje, rudarske i prerađivačke kompanije možda neće biti voljne da obave velike investicije s obzirom na širok spektar mogućih putanja potražnje.

Najveći izvor varijacija u potražnji potiče od neizvjesnosti oko najavljenih i očekivanih klimatskih ambicija – drugim riječima, da li primjena čiste energije i rezultirajuća potražnja za mineralima slijede putanje STEPS ili SDS. Vlade imaju ključnu ulogu u smanjenju neizvesnosti slanjem jakih i doslednih signala o svojim klimatskim ambicijama i sprovođenjem specifičnih politika za ispunjavanje ovih dugoročnih ciljeva.

Ovi napori takođe treba da budu praćeni nizom mera za ublažavanje brzog rasta zahteva za primarnim snabdevanjem, kao što je promovisanje tehnoloških inovacija za efikasnost materijala ili zamenu, povećanje reciklaže i produženje veka trajanja postojeće imovine kroz bolje održavanje.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija i Azerbejdžan potpisali sporazum o saradnji u energetskoj i rudarskoj industriji

Vlade Srbije i Azerbejdžana potpisale su sporazum o saradnji u oblasti energetike i rudarstva, s ciljem jačanja saradnje između dve zemlje u ovim sektorima. Sporazum definiše zajedničke aktivnosti za promociju saradnje i poslovnih odnosa, zasnovanih na nacionalnim zakonodavstvima i...

Ekološke organizacije osporavaju odobrenje Srbije za rudarski projekat Rio Tinta

Ministarstvo za zaštitu životne sredine Srbije utvrdilo je obim i zahteve za procenu uticaja na životnu sredinu (EIA) za projekat Jadar, rudarenje litijuma i bora koje vodi Rio Tinto. Kompanija je sada dužna da se bavi kumulativnim uticajima na...

Rudnik zlata na Rogozni predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje i životnu sredinu

Otvaranje rudnika zlata na Rogozni moglo bi ozbiljno uticati na zdravlje građana Novog Pazara i životnu sredinu, upozorila je Dragana Đorđević, naučni savetnik. U intervjuu za program "Zeleni minut", Đorđević je objasnila da će proces rudarenja dovesti do zagađenja...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!