Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Srbija : Prva polovina 2021. – dobit 97 miliona evra: Veća proizvodnja i investicije recept za uspeh EPS

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Prihodi veći i od planiranih, proizvedeno je osam odsto više energije nego u istom periodu prošle godine.

Uspešan trend poslovanja Javnog preduzeća “Elektroprivreda Srbije” pokazali su i poslednji finansijski rezultati po kojima je u prvoj polovini 2021. godine ostvarena neto dobit od 11,5 milijardi dinara odnosno oko 97 miliona evra. Profit od januara do juna bio je za oko 1,5 milijardi dinara veći nego u istom periodu 2019. i 2020. godine, iako se poslovalo u otežanim uslovima prouzrokovanim pandemijom COVID-19.

EPS je poslovao pozitivno iako je cena električne energije za domaćinstva značajno niža nego u regionu i Evropi. Tako je u prvoj polovini ove godine prosečna cena za domaćinstva na garantovanom snabdevanju bila 7,59 dinara po kilovat-satu, od čega je cena električne energije 3,69 dinara po kWh, a 3,9 dinara po kWh cena pristupa i korišćenja distributivnog sistema, što nije prihod EPS-a.

Zabeležen je rast poslovnih prihoda koji su u prvoj polovini ove godine bili za devet odsto veći od planiranih i iznosili su 150,7 milijardi dinara. Od ukupnih poslovnih prihoda, 95 odsto čini prihod od prodaje električne energije, osnovnog EPS-ovog proizvoda.

“Termoelektrane i hidroelektrane ‘Elektroprivrede Srbije’ iz domaćeg uglja i hidro potencijala proizvedu dovoljno električne energije za pouzdano i stabilno snabdevanje celog srpskog tržišta. Čuvamo energetsku nezavisnost i stabilnost Srbije. Pored snabdevanja oko 3,6 miliona EPS-ovih kupaca – domaćinstava, fabrika, bolnica, škola, preduzetničkih radnji, trgovina, uspešno trgujemo i berzama struje. I sve to zahvaljujući stručnim i vrednim inženjerima, rudarima i drugim zaposlenima EPS-a”, istakao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

Plansko investiranje i stručan rad zaposlenih EPS-a vide se u proizvodnim rezultatima. U prvoj polovini 2021. godine proizvedeno je ukupno 18,3 milijarde kilovat-sati, što je za osam odsto više nego u istom periodu prošle godine. Odlična hidrologija i modernizovani agregati omogućili su da hidroelektrane proizvedu 7,2 milijarde kilovat-sati što je čak za 53 odsto više nego u prvih šest meseci 2020. godine. Proizvodnja EPS-ovih hidroelektrana od januara do juna ove godine bila je najveća proizvodnja u prvoj polovni godine posmatrano u periodu od 1990. godine do danas, prenosi Blic.

Za šest meseci ove godine investicije EPS-a iznosile su 15,4 milijarde dinara, a zahuktavaju se postojeći projekti i pripremaju novi.

“Cilj je da i u narednim decenijama Srbija ima pouzdanu proizvodnju električne energije, obezbeđenu energetsku nezavisnost i potpuno ispunjene ekološke norme. Bez energetske nezavisnosti, nema ni privrednog razvoja, niti sigurne budućnosti za naredne generacije”, kaže Grčić.

Neki od ključnih investicionih projekata za stabilnu proizvodnju električne energije u narednim godinama su izgradnja bloka snage 350 megavata „Kostolac B3“, projekti odsumporavanja dimnih gasova u obrenovačkim termoelektranama TENT A i TENT B, revitalizacija agregata u najvećoj srpskoj hidroelektrani „Đerdap 1“. Pripremaju se i novi projekti koji će omogućiti da Srbija ima dovoljno električne energije za domaće potrebe, ali i za izvoz na regionalno i evropsko tržište. Jedan od tih projekata je i reverzibilna hidroelektrane “Bistrica” koja će obezbediti potreban nivo balansne rezerve i uslove za priključenje novih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pre svega vetroparkova i solarnih elektrana.

Izvor; B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!