Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBugarska: Šta za...

Bugarska: Šta za Bugarsku znači novi plan EK – Fit for 55

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Nakon što je 2019. godine Evropska Unija usvojila tzv. Zeleni dogovor i postavila ciljeve za udeo obnovljive energije u proizvodnji električne energije, grejanju i hlađenju zgrada i transportu, Bugarska i pojedine druge zemlje EU plan su ocenile kao nepristupačan i skup. Ipak, razvijeni su nacionalni planovi koji su se uklopili u Zeleni dogovor, čime je otvoren put za energetske reforme.

Međutim, prošle nedelje je Evropska komisija naglo podigla ulog i ti planovi sada deluju skromno i zastarelo.

Ako bude usvojen novi plan EK, nazvan Fit for 55, zbog cilja smanjenja emisije CO2 za 55% u 2035. u odnosu na nivo iz 1990. godine, napuštanje uglja biće brže i nepovratno, a ulaganje u obnovljive izvore energije – još veće.

Predlog je da se umesto udela zelene energije od 32% do 2030. godine, utvrđenog Zelenim dogovorom, postigne udeo od 40% do 2035.

Poređenja radi, obnovljivi izvori trenutno imaju udeo od 20% u finalnoj potrošnji energije u EU. To uključuje ne samo potrošnju električne energije iz sunca, vetra i vode, već i grejanje i hlađenje, kao i transport.

Predstavljajući novu evropsku regulativu, komesar za energetiku Kadri Simson navodi da je revizija Direktive o obnovljivoj energiji ključni deo smanjenja emisije CO2 za 55%, dodajući da je obnovljiva električna energija najjeftinija opcija za mnoge zemlje.

Za Bugarsku će ova politika imati nekoliko posledica.

Prvo, biće potrebna revizija najnovije energetske strategije, kako bi podržala ukupne ciljeve. Čak i ako vlada u Sofiji sa Briselom dogovore neke ustupke, trenutni planovi zemlje da koristi ugalj do 2060. godine, kao i projekat nove nuklearne elektrane od 2.000 MW, više se neće uklapati u novi okvir.

Zatim, moraju se preispitati planovi za zamenu uglja prirodnim gasom u proizvodnji električne energije, jer ušteda CO2 neće biti dovoljna. Trenutno su gasne termoelektrane u fokusu Plana oporavka i 2025. godine moraju da zamene kapacitete na ugalj u kompleksu Marica Istok, a u tu svrhu biće potrošeno oko pola milijarde evra iz evropskih fondova.

Treće, šemu za promociju novih OIE u Planu oporavka treba redizajnirati i ojačati. Trenutno, u najboljem slučaju, moguće je udvostručiti proizvodnju solarne energije i dodati manje kapacitete na geotermalnu energiju i energiju vetra, što bi povećalo ukupan udeo OIE za najviše 5 procentnih poena – sa sadašnjih 18-20% na 23-25%. A potrebno je više od 15 procentnih poena da bi se postiglo najmanje 35%, o čemu bi Bugarska mogla da pregovara kao izuzeće od ukupnog cilja od 40%.

I četvrto, celokupna elektroenergetska mreža mora se modernizovati i automatizovati, kako bi mogla da preuzme proizvodnju dodatnih kapaciteta obnovljive energije, čija je proizvodnja varijabilna. Projekat Operatora elektroenergetskog sistema, koji će dobiti sredstva iz Plana oporavka, ne ispunjava ove ciljeve.

Pored toga, postoje i drugi aspekti u novom predlogu EK za energetske reforme. Tako, na primer, cilj za korišćenje obnovljive energije u zgradama iznosi najmanje 49% do 2030. godine. Trenutno nije jasno kako bi Bugarska to mogla ostvariti.

U industriji bi upotreba obnovljivih izvora energije trebalo da se poveća za 1,1 procentni poen godišnje, što se može postići korišćenjem obnovljive energije za sopstvene potrebe. Isti cilj postavljen je u sektoru grejanja i hlađenja, a za daljinsko grejanje postoji viši cilj – 2,1 procentni poen godišnje. Takođe, polovina vodonika proizvedenog 2030. godine trebalo bi da bude „zelena“.

Izvor: capital.bg

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!