Nastavak rada Termoelektrane Pljevlja pre okončanja postupka koji se vodi između Ministarstva kapitalnih investicija i Energetske zajednice značio bi najgrublje kršenje međunarodnih akata i direktno bi uticalo na dalju evropsku integraciju države, smatraju u nevladinoj organizaciji Grin Hom.
„Poslednja odluka Vlade kojom se obavezuju Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu prirode i životne sredine da prekinu sve započete postupke u vezi sa prestankom važenja i revizijom integrisane dozvole za rad TE Pljevlja, bio bi korak unazad i signal nedoslednosti u ispunjavanju prethodno preuzetih obaveza“, navodi se u saopštenju.
Iz te NVO navode da je odlukom Ministarskog Saveta Energetske zajednice u okviru Direktive o ograničavanju emisija određenih zagađivača u vazduh iz velikih termo postrojenja, TE Pljevlja dodeljeno 20 hiljada radnih sati u periodu od 1. januara 2018. do 31. decembra 2023.
„Nakon što je Elektroprivreda (EPCG) obavestila Agenciju za zaštitu prirode i životne sredine o 7,19 hiljada iskorišćenih radnih sati za prošlu godinu i o prethodno 13,81 hiljadu iskorišćenih radnih sati za protekle dve godine, odnosno 2018. i 2019, postalo je očigledno da je termoenergetsko postrojenje u Pljevljima iskoristilo radne sate dodeljene pod opt–out mehanizmom za velika ložišta, navodi Grin Hom.
Prema ovoj organizaciji, neshvatljiv je stav Vlade kojim zahteva prekid započetih postupaka u vezi sa revizijom i prestankom važenja integrisane dozvole za rad TE Pljevlja, kada su upravo ti potrošeni radni sati znak da je svaki dalji rad termoelektrane sa ekološki neprihvatljivom tehnologijom nezakonit i protivustavan.
„Argumentacija EPCG u kontekstu opravdavanja kašnjenja zbog pandemije izazvane koronavirusom u najmanjoj ruci je neprofesionalna i maliciozna prema svim građanima Crne Gore koji su osuđeni da udišu zagađen vazduh“, navodi se u saopštenju Grin Homa.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, odnosno nacionalne kancelarije u Crnoj Gori, usled izloženosti prekomerno zagađenom vazduhu 250 ljudi izgubi život, dok se njih 140 hospitalizuje zbog pogoršanja zdravstvenog stanja na godišnjem nivou.
Izvor: pobjeda.me












