Trenutni regulatorni okvir za upravljanje naftom i gasom u Hrvatskoj čine Zakon o tržištu gasa iz 2018. godine i Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata iz 2017. godine. Ovim zakonima, nacionalno tržište nafte i gasa je u potpunosti usklađeno sa direktivama i propisima EU.
Ključni organi odgovorni za sektor nafte i gasa su: Vlada, Ministarstvo za zaštitu životne sredine i energetiku, Hrvatska regulatorna agencija za energetiku (HERA), nezavisna javna institucija nadležna za regulisanje energetskih aktivnosti i Hrvatska agencija za ugljikovodike (AZU), zadužena za regulisanje i nadzor nad istraživanjem i proizvodnjom ugljovodonika u Hrvatskoj.
Hrvatsko tržište gasa je skoro potpuno liberalizovano, a PPD (Prvo plinsko društvo) i RWE su najveći privatni snabdevači gasom.
Planirano je izdavanje novih dozvola za istraživanje i proizvodnju, onshore i offshore. Vlada je u januaru 2019. godine usvojila odluku o raspisivanju javnog tendera za izdavanje dozvole za istraživanje ugljovodonika u planinskom područje Dinare, u blizini južne granice sa BiH.
U gasnom sektoru, započet je projekat izgradnje LNG terminala na ostrvu Krku i on se smatra jednim od najvažnijih hrvatskih energetskih projekata u prethodnih nekoliko decenija.
