NaslovnaRegion energetikaRumunija: Predlog Zakona...

Rumunija: Predlog Zakona o energetici predviđa tržište kapaciteta kao podršku uglju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Predlog izmena Zakona o energetici predviđa mogućnost uvođenja tržišta kapaciteta u Rumuniji, što je mera kojom vlasti žele indirektno da podrže proizvodnju električne energije iz uglja, iz razloga sigurnosti nacionalnog energetskog sistema.

Predlogom zakona uvode se dodatne mere za povećanje sigurnosti snabdevanja električnom energijom, uključujući mogućnost uvođenja tržišta kapaciteta.

U predlogu zakona, kojim se menja energetsko tržište, navodi se da na osnovu procene Operatora prenosnog sistema nadležni organi mogu preduzeti potrebne mere za razvoj i implementaciju mehanizma energetskih kapaciteta, u skladu sa važećim evropskim i nacionalnim propisima.

U februaru, rumunsko Ministarstvo energetike pokrenulo je studiju o uspostavljanju tržiša kapaciteta, s namerom da se do kraja godine zaključe prvi ugovori vezani za kapacitete.

Tržište kapaciteta je mehanizam u skladu sa kojim pojedini proizvođači, koji imaju veće troškove proizvodnje, dobijaju isplate kako bi zadržali pojedine grupe u rezervi, za slučajeve kada su energetskom sistemu potrebne dodatne količine električne energije.

Do momenta realizacije integrisanog evropskog tržišta i sazrevanja tehnologija obnovljivih izvora i skladištenja, postoji potreba za rezerevnim energetskim kapacitetima, koji, iako ponekad neekonomični na konkurentnom tržištu, dobijaju ključni značaj. Rezerve kapaciteta postaju dodatni kapacitet, pored aktivnih kapaciteta na tržištu električne energije. Oni su potrebni kako bi se održala ravnoteža između proizvodnje i potrošnje električne energije u vanrednim, nepredvidivim situacijama, saopštilo je ministarstvo tom prilikom.

Tokom vremena, iskristalisana je ideja da bi Rumunija ovim mehanizmom mogla podržati termoelektrane na ugalj, koje imaju višu proizvodnu cenu, i uz to, moraju da plate sertifikate za emisije ugljen dioksida.

Međutim, najnovija pravila Evropske komisije postavljaju ograničenje vrednosti emisija na 550 grama CO2 iz fosilnih gorva po jednom kilovat-času električne energije. Nove elektrane, čije emisije prelaze ove granice, više neće moći da učestvuju na tržištu kapaciteta. Postojeće elektrane koje emituju više od 550 grama CO2 iz fosilnih gorva po jednom kilovat-času električne energije i više od 350 grama po instalisanom kilovat-času, moći će da učestvuju u mehnizmima kapaciteta do 1. jula 2025. godine.

Termoelektrane u Rumuniji imaju vrednosti emisija koje prelaze graničnu vrednost od 550 grama po kilovat-času, pa čak i ako se primeni ovaj mehanizam, rešenje će biti samo privremeno. To će zavisiti od dogovora Vlade i Evropske komisije.

Izvor: e-nergia.ro

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Izmena zakona o reformi elektroenergetskog tržišta u Hrvatskoj otvara novo tržište za agregatore, inženjering pristupa mreži i trgovinu pravima priključenja

Izmenjeni Zakon o tržištu električne energije u Hrvatskoj otvara nekoliko novih komercijalnih slojeva oko elektroenergetskog sektora, stvarajući prilike za nezavisne agregatore, inženjerske firme i investitore, istovremeno povećavajući pritisak na razvojne subjekte koji drže zaustavljena prava na priključenje na mrežu. Propis,...

Piskanja boron projekat u Srbiji cilja vrednost od 569 miliona EUR, kanadski investitor predviđa 89% prinosa, pa se pod lupom našla finansijska i ekonomija...

Kanadska rudarska kompanija Boron One Holdings podigla je procenjenu ekonomsku vrednost svog Piskanja boron projekta u južnoj Srbiji na približno 569 miliona EUR, procenjujući izuzetno visoku 89% internu stopu povrata nakon poreza na početna ulaganja od svega 71 milion...

Električna energija i ugrađeni ugljenik preoblikuju investicioni slučaj za industrijski izvoz u JIE

Banke koje finansiraju proizvođače u jugoistočnoj Evropi sve češće moraju da procene da li zajmoprimac može da očuva svoju EU izvoznu maržu nakon što se uključe troškovi električne energije, ugrađene emisije i zahtevi za podatke dobavljača. Fabrika može da...
Supported byClarion Owners Engineers