Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Rudna renta...

Srbija: Rudna renta u Srbiji ostaje najniža u EU!

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Naknada za bušenje nafte i dalje će biti mizernih sedam odsto, za razliku od svetskih 20 do 30 odsto. Dobre strane novih propisa su pojednostavljene i skraćene procedure za izdavanje svih vrsta dozvola i licenci

Novi zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima, kojim će biti pojednostavljene procedure za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ruda, biće usvojen do kraja 2015, najavila je juče državna sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike Mirjana Filipović.

Iako će nove odredbe pomeriti mnoge stvari sa mrtve tačke, to neće biti slučaj i sa rudnom rentom, koja će za sve sirovine ostati na istom nivou. Ipak državna sekretarka navodi da je u planu da budu „obuhvaćene novim zakonom koji je u pripremi“.

Podsetimo rudna renta za naftu u Srbiji je prema zakonu sedam odsto (i čak se ni to ne primenjuje), a inače je među najnižima u Evropi i svetu. Propisane naknade za iskopavanje drugih rudnih bogatstava manje-više su usklađene sa svetskim, ali kako tvrde upućeni, ipak zaostaju za prosekom.
– Za nas je posebno bitno što su preglednija i jasnija ovlašćenja Geodetskog i Geološkog zavoda, kojima su date i veće nadležnosti – ukazala je Filipovićeva na okruglom stolu „Rudarstvo kao šansa za ekonomski razvoj Srbije“, održanom u okviru 12. međunarodnog sajma energetike na Beogradskom sajmu.

Ona navodi da se od novog zakona, o kome je već završena javna rasprava, očekuje da privuče nove investitore da ulažu u rudarstvo i energetiku.
– Novim zakonom smo pokušali da promenimo sve one manjkavosti koje je imao prethodni zakon, a koje su investitori i stručna javnost naveli – uverena je ona.

Prema njenim rečima, osnovne novine novog zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima su pojednostavljene i skraćene procedure za izdavanje svih vrsta dozvola i licenci na šest meseci do godinu dana, a predloženo je i da se pojedine vrste naknada, koje su se plaćale jednokratno, od sada plaćaju na rate.

Član Izvršnog odbora Nacionalne alijanse za lokalni i ekonomski razvoja (NALED) Darko Vukobratović ukazao je na jučerašnjem skupu da rudarstvo učestvuje sa dva odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP) Srbije i da bi taj udeo mogao da poraste na pet odsto.

Izvor; Kurir

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!