Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: EPS pare...

Srbija: EPS pare od kredita u budžet

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Fiskalni savet optužio EPS za nenamensko trošenje para od kredita Svetske banke. Pozajmicu od oko 7 milijardi dinara, uplatili u budžet kao neporeski prihod.

Manjak u državnoj kasi u aprilu bio je čak 18 milijardi dinara manji nego prethodnog meseca, a za ovaj dobar rezultat najviše je zaslužna uplata iz EPS od čak sedam milijardi dinara.

Ipak, u Fiskalnom savetu sumnjaju da je EPS podmetnuo – kukavičje jaje, pišu Večernje novosti.

Umesto da kredit od Svetske banke iskoriste za kupovinu struje, iz EPS-a su odlučili da novac kao prihod uplate u državni budžet.

Stručnjaci Fiskalnog saveta otvorili su sumnju zbog rekordno visokih neporeskih prihoda koji su u aprilu došli sa adrese našeg najvećeg javnog preduzeća.

“Pitanje je da li je knjiženje uplate EPS kao neporeski prihod u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima”, navodi se u mesečnom izveštaju Saveta.

“Naime, potraživanje od EPS nastalo je tako što je država otplaćivala obaveze prema Pariskom klubu poverilaca umesto ovog javnog preduzeća u periodu od 2012. do 2014. godine. Međutim, razduživanje države se tada evidentiralo na računu finansiranja, pa deo rate koji se odnosio na otplatu duga EPS nije bio budžetski rashod, niti je bio uključen u deficit. Samim tim, i sada naplaćeno potraživanje ne treba beležiti kao neporeski prihod, tako da bi doprinos ove uplate smanjenju deficita verovatno trebalo isključiti. Ovako korigovan deficit u aprilu bio bi tek nešto niži od prošlogodišnjeg”, navodi Savet .

Drugo pitanje koje Savet postavlja jeste – odakle EPS novac da isplati ove dugove?

“Nije sasvim jasno iz kojih sredstava je EPS izvršio plaćanje, imajući u vidu probleme ove kompanije sa likvidnošću u prethodnom periodu i slab poslovni rezultat u 2014. godini. Činjenica je i da se država nedavno zadužila kod Svetske banke sa ciljem pomoći EPS pri uvozu struje usled smanjenog kapaciteta energetskog sistema. Od ovog kredita je EPS u aprilu povukao oko 90 miliona evra. Smatramo ekonomski neopravdanim ukoliko je deo tih sredstava EPS ponovo uplatio u budžet”, dodaje Savet.

EPS u ovoj godini neće u budžet da uplati ni dinar, jer su 2014. godinu završili sa minusom od 32 milijarde dinara ili oko 260 miliona evra. Najveći gubitak je napravljen zbog poplava koje su prošle godine zadesile Srbije i energetskom sistemu države “oduzele” pola milijarde evra.

Izvor; B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!