Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Glava boli zbog...

Srbija:Glava boli zbog EPS-a

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Privreda Srbije je ove godine, prema prognozama svih relevantnih domaćih i međunarodnih institucija i organizacija, trebalo da poraste za jedan procenat. Domaći ekonomisti, sa kojima je “Dnevnik” razgovarao,slažu se da će, nakon katastrofalnih poplave koje su zadesile Srbiju, te procene morati da budu korigovane.

– Globalne prognoze o rastu bruto domaćeg proizvoda za jedan procenat, kakve su dali Narodna banka Srbije, Fiskalna strategija ili ekonomski časopis “MAT”, svakako će morati da budu menjane. Ipak, još je rano govoriti u kojoj meri, pošto se još ne znaju ni prave razmere štete – kaže za naš list prof. dr Miladin Kovačević.

On navodi da će na kretanje BDP-a nesumnjivo uticati velika šteta koju ćemo imati u poljoprivrednoj i proizvodnji električne energije. Po njegovim rečima, ta šteta ima “incidentan efekat”.

– To, dakle, ne znači da će biti menjan i trend kretanja BDP-a. Drugim rečima, nadam se da ćemo se već sledeće godine vratiti na planiranu stazu rasta BDP-a – objašnjava Kovačević.

Veliko je pitanje da li ranije projekcije o rastu BDP-a mogu da opstanu u novonastaloj situaciji, kaže za naš list jedan od najpoznatijih domaćih ekonomista koji je zamolio da mu ne navodimo ime s obzirom da je, kako je objasnio, još rano za bilo kakve ozbiljnije procene.

– Po intuciji – projekcije o rastu BDP-a ne mogu da opstanu, ali ako se stvore određeni preduslovi, odnosno ukoliko dođe adekvatna pomoć da se uništeno vrati u prethodno stanje, moglo bi da bude i određenog privrednog rasta – objašnjava ovaj ekonomista.

On kaže da će poljoprivreda sigurno biti u minusu, ali da bi zato građevinarstvo i industrijska proizvodnja mogli dobiti određeni impuls tokom obnove. Tako da bi, pojašnjava, ukupan neto efekat ipak mogao biti u plusu, odnosno imali bismo rast BDP-a.

– Međutim, najviše strahujem zbog Elektroprivrede Srbije koja je pretrpela ogromnu štetu i imaće velike troškove sanacije. A pad proizvodnje električne energije, koja je značajan činilac BDP-a, mogao bi da bude ta gravitaciona sila koja će povući srpsku privredu ka dnu – kaže naš sagovornik.

I predviđeni rast privrede od jednog procenta sam je po sebi bio daleko od impresivnog, ali je privreda Srbije u nekim segmentima ipak pokazivala određene dobre rezultate i pomake.

Ekonomista dr Miroslav Zdravković sa sajta makroekonomija.org ukazuje da je Srbija u prvom tromesečju 2014. godine, odnosno u periodu pre poplava, imala najvišu stopu rasta izvoza na svetu.

Srbija je ostvarila rast izvoza za 22,1 odsto, a posle nje najbrži rast imali su Novi Zeland (17,8 odsto), Vijetnam (15,1 odsto), i Rumunija (14,2 odsto), navodi Zdravković. On dodaje da to nije izolovan slučaj već trend koji je već bio formiran a da preostaje da se vidi „kako će se odvijati nizbrdica usled vremenske katastrofe”.

Ipak, ekonomista Pavle Mihajlović ukazuje na činjenicu da potrošnja na obnovu infrastrukture, kuća i stočnog fonda, kao i remont postrojenja, te strane donacije, mogu imati pozitivan efekat na BDP.

– Ne bi, naime, bilo prvi put da obnova posle razaranja znači rast, pa je čak moguće da BDP i premaši ranije projekcije. Ali, to zapravo ne mora da znači i oporavak privrede, naprotiv – ističe Mihajlović za “Dnevnik”.

On pojašnjava da bruto domaći proizvod kao statistička mera računa nivo agregatne potrošnje u prethodnom periodu, i to nevezano od toga da li je tu reč o privatnoj ili državnoj potrošnji, investicijama, neto uvozu…

– Mi ćemo sigurno na obnovu potrošiti gomilu novca, mnogo više nego što smo planirali čak i za narednih nekoliko godina – ukazuje Mihajlović. – Ali, taj će novac otići na kupovinu, na primer, mašina koje smo već imali, dakle samo da se vratimo tamo gde smo bili pre poplava.

Izvor Dnevnik

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!