Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRepublika Srpska:Golić-Dodatna sredstva...

Republika Srpska:Golić-Dodatna sredstva BiH za transfer čistih tehnologija

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Osim pet miliona dolara, koje je BiH odobrio Svjetski fond za zaštitu životne sredine, Republika Srpska i Federacija BiH očekuju dodatna sredstva da bi se obavio transfer čistih tehnologija i ublažile posljedice klimatskih promjena, rekla je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Srebrenka Golić.

Golićeva, koja predvodi delegaciju BiH na konferenciji UN o klimatskim promjenama u Varšavi, istakla je da se vode intenzivni razgovori o dodatnim projektima za ublažavanje klimatskih promjena.

„Pregovarano je i o novom sistemu finansiranja tzv. NAMA projekata, u okviru kojih bi sredstva bila obezbijeđena za institucije vlada ili jedinica lokalne samouprave“, navela je Golićeva.

Ona je istakla da bi se ta sredstva iskoristila za finansiranje projekata koji su u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine Republike Srpske.

Golićeva je podsjetila da je na konferenciji UN, BiH je odobreno pet miliona dolara za projekte ublažavanja i adaptacije na klimatske promjene, a sredstva bi trebalo da budu operativna naredne godine.

Prema njenim riječima, razvijene zemlje nastaviće sa provođenjem programa pomoći manje razvijenim i nerazvijenim zemljama u okviru globalne borbe protiv klimatskih promjena, za što će se do 2020. godine izdvajati oko 100 milijardi dolara godišnje.

„Planirano da ta sredstva budu uložena u projekte fondova, kao što su Zeleni klimatski fond, Globalni fond za okolinu i Fond za najnerazvijenije zemlje“, kaže Golićeva.

Ona je dodala da je tokom konferencije u Varšavi održan i ministarski dijalog o klimatskom finansiranju.

Prema njenim riječima, najveće članice Konvencije o klimatskim promjenama /UNFCCC/, kao i pojedine najrazvijenije zemlje svijeta, očekuju da se u finansiranje klimatskih projekata i razvoj, osim javnog, uključi i privatni kapital.

„Razvijene zemlje, koje i izdvajaju najviše novca, traže od nerazvijenih i onih u razvoju, poput BiH, da preuzmu inicijativu za uspostavljanje i provođenje efikasnih strategija kako bi se odobreni novac iskoristio na najbolji način, s ciljem održivog razvoja“, poručila je Golićeva.

Prema njenim riječima, BiH je do sada izvršila sve obaveze prema Konvenciji, što je potvrđeno i u Varšavi. Nastavljen je i dijalog kako bi se 2015. godine u Parizu donio sveobuhvatni globalni sporazum o klimatskim promjenama.

Golićeva je rekla da će učesnici konferencije o zaključcima razgovarati večeras, o čemu će javnost biti informisana naredne sedmice.

Izvor Srna

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!