NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Ne tražim reviziju...

Srbija:Ne tražim reviziju energetskog sporazuma sa Rusijom

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Ministarka energetike Srbije Zorana Mihajlović izjavila je da će projekat izgradnje gasovoda „Južni tok“ povećati bruto domaći proizvod države za najmanje pet odsto, kao i da nisu istinite tvrdnje da traži da se izvrši revizija energetskog sporazuma sa Rusijom.

Ona je za današnju „Politiku“ kazala da će do povećanja BDP-a doći zbog učešća domaćih kompanija, koje prema njenim rečima mogu da obave sav građevinski posao osim proizvodnje opreme.

Ministarka je ocenila i da „nije normalno“ da energetsku politiku države vode javna preduzeća i „centri moći“, nezavisno od vlade i ministarstva.

„Moja želja, da se uspostavi normalna struktura odlučivanja i nadležnosti, uzdrmala je one koji bi da politiku stave u službu privatnih interesa“, rekla je Mihajlovićeva u intervjuu za taj list.

Ona je istakla da nikada nije tražila da se izvrši revizija energetskog sporazuma sa Rusijom, kao i da svaki problem koji je prethodnih godina pomenut u vezi sa sporazumom „nema veze sa ruskom stranom“.

„Kao što se kaže da je sneg prekrio breg da svaka zverka pokaže svoj trag, tako i ja, gotovo bez iznenađenja, slušam napade, bilo da oni dolaze od javnih ličnosti ili onih koji to nisu, iz Srbije ili nekog drugog kraja sveta, od stranačkih ili nestranačkih kolega. Standardi u politici u Srbiji se menjaju i vreme rada ‘ispod žita’ prolazi. Za mene je Srbija na prvom mestu, od portira, studenta, lekara, do inženjera“, dodala je Mihajlovićeva, govoreći o spekulacijama da ona koči „Južni tok“.

Ministarka je dodala da se sa ruskim partnerom nije govorilo o učešću firme „Jugorosgas“ u izgradnji gasovoda, kao i da Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nikada nije pomenuta kao učesnik u tom projektu.

„Za mene je neverovatno da se prave čitave teorije zavere na vrlo jednostavnim stvarima. EBRD nikada nije pomenut kao učesnik u projektu ‘Južni tok’. O ‘Jugorosgasu’ se uopšte nije govorilo. Ova kompanija uvedena je još 2007. kao posrednik i oni koji su je uveli treba da objasne kako i zašto“, rekla je Mihajlovićeva.

Ona je kazala da za nju „nije pitanje“ koja strana je postavila uslov da se rusko-srpsko preduzeće „Južni tok Srbija“ registruje u Švajcarskoj, već koliko će državni budžet imati prihoda od toga.

Ona je podsetila da je „Južni tok“ centralni infrastrukturni projekat cele jugoistočne i centralne Evrope koji će omogućiti Srbiji zaštitu političkih, ekonomskih i energetskih interesa.

Mihajlovićeva je, takođe, podsetila da Srbija danas, zato što nema mogućnost izbora, plaća jednu od najvećih tranzitnih taksi u Evropi za gas koji stiže preko Mađarske.

„Taj podatak govori u prilog tome da će izgradnjom ‘Južnog toka’ ili bilo kog drugog gasovoda, gas biti jeftiniji… Niko neće da ulaže u zemlju u kojoj nema osigurano snabdevanje energijom i energentima, ili će to učiniti, ali pod nepovoljnijim uslovima“, kazala je ministarka.

Ona je istakla da će rast zaposlenosti, upravo u periodu izgradnje gasovoda, biti veoma visok i da će se meriti „desetinama hiljada novozaposlenih“.

„Domaće kompanije mogu raditi sve osim proizvodnje opreme, a za nas je značajno to što će ovaj projekat doneti povećanje bruto domaćeg proizvoda za najmanje pet odsto“, naglasila je Zorana Mihajlović.

Izvor Beta

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Izmena zakona o reformi elektroenergetskog tržišta u Hrvatskoj otvara novo tržište za agregatore, inženjering pristupa mreži i trgovinu pravima priključenja

Izmenjeni Zakon o tržištu električne energije u Hrvatskoj otvara nekoliko novih komercijalnih slojeva oko elektroenergetskog sektora, stvarajući prilike za nezavisne agregatore, inženjerske firme i investitore, istovremeno povećavajući pritisak na razvojne subjekte koji drže zaustavljena prava na priključenje na mrežu. Propis,...

Piskanja boron projekat u Srbiji cilja vrednost od 569 miliona EUR, kanadski investitor predviđa 89% prinosa, pa se pod lupom našla finansijska i ekonomija...

Kanadska rudarska kompanija Boron One Holdings podigla je procenjenu ekonomsku vrednost svog Piskanja boron projekta u južnoj Srbiji na približno 569 miliona EUR, procenjujući izuzetno visoku 89% internu stopu povrata nakon poreza na početna ulaganja od svega 71 milion...

Električna energija i ugrađeni ugljenik preoblikuju investicioni slučaj za industrijski izvoz u JIE

Banke koje finansiraju proizvođače u jugoistočnoj Evropi sve češće moraju da procene da li zajmoprimac može da očuva svoju EU izvoznu maržu nakon što se uključe troškovi električne energije, ugrađene emisije i zahtevi za podatke dobavljača. Fabrika može da...
Supported byClarion Owners Engineers