Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Komponente održivog razvoja...

Srbija:Komponente održivog razvoja površinske eksploatacije uglja u Kolubarskom basenu”

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Održivi razvoj površinske ekspolatacije uglja podrazumeva planiranje u svim fazama površinske eksploatacije, koje omogućava da se na sistematski način upravlja budućnošću ovog sektora na osnovama širokog konsenzusa i zajedničke vizije svih zainteresovanih strana o boljoj, prosperitetnijoj i održivoj zajedničkoj budućnosti.
Intenzivna površinska eksploatacije uglja u Kolubarskom basenu, u cilju proizvodnje električne energije, nedvosmisleno je nužan preduslov, kako za dalji razvoj Rudarskog basena „Kolubara” i „Elektroprivrede Srbije” u celini, tako i Republike Srbije. To znači da eksploatacija uglja u ovom basenu nije pitanje izbora, već egzistencijalna nužnost. Takođe, kolubarski lignit predstavlja resurs koji u dužem periodu treba da omogući energetsku nezavisnost države, tvrdi Vlada Pavlovic iz RBK u svom radu predstavljenom na konferenciji Ugalj 2013.
Površinska eksploatacije uglja sve češće je određena pitanjima vezanim za ekološke i sociološke vrednosti. Budući da se okolnosti relevantne za određivanje optimalnih politika upravljanja menjaju u vremenu, održivo rudarstvo je vezano za strateške odluke koje će u potpunosti postići svoj cilj ako posluže da se na njihovim osnovama uspostavi sistem održivog upravljanja eksploatacijom uglja kao baznom sirovinom za proizvodnju električne energije u dužem periodu.
Održiva površinska eksploatacija podrazumeva usklađivanje ekonomskog rasta i razvoja sa interesom zaštite životne sredine i društvenim razvojem. U tom smislu, ekonomska održivost predstavlja potreban, ali ne i dovoljan uslov ostvarenja postulata održivog razvoja.
Uticaj rudarskih basena na okruženje može se posmatrati kroz identifikaciju i relativizaciju razvojnih konflikata i usaglašavanje različitih,  suprotstavljenih interesa. Konfliktnost razvoja rudarskog basena manifestuje se u domenu regionalnog razvoja (regionalni konflikti), nekompatibilnih proizvodnih funkcija (funkcionalni konflikti), korišćenja i uređenja prostora (prostorni konflikti), korišćenja prirodnih resursa i nepovoljan uticaj na okolinu (ekološki konflikti) i uticaj na ljude (sociološki uticaj).
Postoji međusobna uslovljenost tehnoloških, ekoloških, prostornih, socojalnih i ekonomskih faktora razvoja velikih rudarskih basena. Ova uslovljenost može da izazove međusobne konflikte, kao što može da  bude i komplementarna. Konfliktnost se ispoljava u većoj meri prilikom sagledavanja kratkoročnih efekata površinske eksploatacije, dok se komplementarnost povećava pri sagledavanju ukupnih efekata na duži rok.
Blagostanje i kvalitet življenja kao konačni ciljevi zasnovani su na osnovnim pretpostavkama održivog razvoja, odnosno postizanju i održavanju ciljanih ekonomskih efekata i odgovarajuće standarde kvaliteta životne sredine koji pretpostavljaju i odgovarajući socijalni ambijent.
Plan razvoja površinske eksploatacije uglja u Kolubarskom ugljenom basenu, osim ekonomske komponente, mora da sadrži i sociološku i ekološku komponentu, mora biti baziran na potrebi smanjenja protivurečnosti i konflikata, odnosno preispitivanju postojećih i iznalaženju novih obrazaca upravljanja prostorima intenzivne rudarske aktivnosti.

Izvor; RBK

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!