Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Bez novih...

Srbija: Bez novih elektrana uvozićemo struju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img


Sigurno i pouzdano snabdevanje energijom, razvoj nacionalnog i regionalnog tržišta energije i održivost energetike, koja uključuje korišćenje obnovljivih izvora energije, povećanje energetske efikasnosti i zaštitu životne sredine tri su strateška pravca razvoja koja predviđa.

Nacrt strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. sa projekcijama do 2030. godine, rečeno je juče u Skupštini grada Novog Sada na promociji ovog važnog energetskog dokumenta. Prilikom izrade strategija u obzir s uzeti svi raspoloživi energetski resursi i potencijali, postojeća struktura energetskog sektora u Srbiji, projekcije privrednog razvoja i demografskih kretanja, uz uvažavanje svih obaveza koje proističu iz Ugovora o energetskoj zajednici, koje je naša zemlja potpisala još 2005. godine.

Prema rečima vođe ekspertskog tima za izuradu nove strategije dr Dejana Ivezića u oblasti elektroenergetike predviđeno je da do 2020. godine Srbija dobije najmanje 2.000 megavata novih kapaciteta u termoelektranama, hidroelektranama i elektranama koje koriste obnovljive izvore energije. U planu je izgradnja 700 megavata novih kapaciteta na ugalj, s tim što bi novih 350 megavata trebalo da bude u funkciji do 2020. godine, do kada bi trebalo da se završi i novi pogon od 450 megavata u Termoelektrani-toplani „Novi Sad”. U sektoru nafte, planirana je izgradnja novih skadišnih kapaciteta za obezbeđivanje rezervi nafte i naftnih derivata. U gasnom sektoru, nakon izgradnje gasovoda “Južni tok” i interkonekcije ka Bugarskoj, prioritet je efikasno iskorišćavanje novih pravaca snabdevanja ovim energentom.

U Nacrtu straegije se jasno kaže da svako kašnjenje u izgradnji novih elektroenergetskih objekata može dovesti do toga da Srbija u narednim godinama postane značajniji uvoznik električne energije. Očekivana reindustrijalizacija i porast industrijske proizvodnje, do koga bi trebalo da dođe nakon krize, vode ka još većoj uvoznoj zavisnosti.

Izvor Dnevnik

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte, TTF gasa i CO2 dozvola pale krajem juna usled ublažavanja tenzija na Bliskom istoku

Tokom četvrte nedelje juna, cene Brent sirove nafte na fjučers tržištu su pale. U ponedeljak, 23. juna, cena je zatvorila na nivou od 71,48 dolara po barelu, što je za 7,2% niže u odnosu na poslednju sesiju prethodne nedelje....

Evropa: Cene električne energije pale krajem juna usled nižih troškova gasa i velike proizvodnje iz obnovljivih izvora

U četvrtoj nedelji juna, prosečne cene električne energije pale su u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. N2EX tržište Ujedinjenog Kraljevstva zabeležilo je najveći pad, od 28%. Ostala tržišta su zabeležila pad cena u rasponu od...

Evropa: Potrošnja električne energije raste na većini tržišta usled sezonskih promena i praznika

Tokom nedelje od 23. juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Nemačka i Italija zabeležile su najveći rast, sa povećanjem potrošnje od 8,2%, odnosno 8,1%. Francuska je imala najmanji rast...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!