Stručni savjetnik u Zavodu za vodoprivredu iz Sarajeva Božo Knežević ističe da planirana hidroelektrana „Dubrovnik dva“ neće pretvoriti dolinu rijeke Neretve u „slanu pustinju“ kako to tvrdi delegat u Domu naroda parlamenta BiH Stjepan Krešić.
Knežević je rekao da su apsurdne Krešićeve tvrdnje iznesene u federalnoj štampi da će planirano postrojenje stvoriti uslove za prodor slane vode u deltu Neretve zbog čega je zatražio da reaguje Savjet ministara BiH.
„Na čitavom tom području izgrađeni su kanali za odvodnjavanje čije je dno za pet metara niže od nivoa Jadranskog mora, tako da voda iz mora prodire u te kanale što je glavni uzrok zaslanjivanja“, istakao je Knežević za „Nezavisne novine“.
Pomoćnik ministra za elektroenergetiku Republike Srpske Milan Baštinac smatra da su neargumentovane Krešićeve optužbe prema projektu „Gornji horizonti“ plod jeftine političke igre i još jedan pokušaj zaustavljanja energetskih projekata Srpske.
„Nakon što su bošnjački zvaničnici iz Sarajeva osporavali hidroenergetske projekte `Elektroprivrede Republike Srpske“ na Drini, sada predstavnici minornih hrvatskih partija iz Federacije BiH pokušavaju osporiti i projekat upravljanja vodama Trebišnjice i Neretve koji sprovodimo zajedno sa Hrvatskom“, istakao je Baštinac.
On je zaključio da se svi ovi hidroenergetski projekti sprovode u skladu sa zakonom, ekološkim studijama i ostalim propisima.
U „Elektroprivredi Republike Srpske“ koja zajedno sa „Hrvatskom elektroprivredom“ priprema projekat izgradnje HE „Dubrovnik dva“ ocjenjuju da su neprihvatljive Krešićeve tvrdnje da će izgradnja novog energetskog objekta stvoriti dodatne probTermoelektrana Rijeka u Urinju u roku od četiri godine bi, umjesto mazuta, kao gorivo trebala početi koristiti prirodni plin, potvrđeno je iz HEP-a za Novi list. Jedan od većih zagađivača na Primorju, zastarjela i preskupa termoelektrana izgrađena pred gotovo 40 godina bit će u potpunosti rekonstruirana i modernizirana, navode iz HEP-a, a taj je projekt već uvršten u investicijski program HEP grupe.
„Pripremne aktivnosti na razvoju ovog projekta su već pokrenute, a mogući ulazak u pogon je, prema procjeni, 2017. godina, stoji u priopćenju. Kako se navodi, ciljevi projekta su potpuna modernizacija postrojenja na lokaciji s primjenom najboljih komercijalno raspoloživih tehnologija uz korištenje prirodnog plina kao energenta. Predviđena snaga elektrane je 500 – 600 MW. Konačni odabir tehničko-tehnološkog rješenja treba rezultirati iz studije izvodljivosti. Razlozi za zahvat rekonstrukcije elektrane su prije svega starost postrojenja te slijedom toga povećana ulaganja u održavanje i rad elektrane, tj. primjena tehnologije s većim stupnjem iskoristivosti te ekološki prihvatljivim energentom, navodi se u priopćenju HEP-a.
Nakon provedenih zahvata na lokaciji HEP će imati moderno, fleksibilno postrojenje kojim će se omogućiti potpora energetskom sustavu u smislu mogućnosti priključenja novih varijabilnih obnovljivih izvora energije kao što je npr. vjetar te sa svakim proizvedenim kW h smanjenje ovisnosti o uvozu električne energije, ističu u HEP-u. leme u dolini Neretve.
Izvor Energetika-net
