Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaStruja, cene i...

Struja, cene i tržište

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Blagi pad cena hrane može se očekivati ove godine, a poskupljenje struje će verovatno biti odloženo.

Urednica Balkan magazina Jelica Putniković kaže da “Elektroprivreda Srbije” nije dala predlog za poskupljenje struje, niti je Vlada donela odluku.

Sekretar Odbora za poljoprivredu i prehrambene proizvode Milan Prostran kaže da bi hrana mogla da pojeftini, ukoliko godina bude rodnija nego prethodna. “Očekujem smirivanje cena hrane ako ne dođe do provokacije zbog rasta inputa”, navodi Prostran i veruje da će ove godine biti i bolja ponuda hrane.

Ipak, podseća da se i Srbija i svet već četvrtu godinu nalaze u zoni visokih cena hrane. “Niko na svetskom tržištu nije najavio pad cena hrane. U Latinskoj Americi će se zbog suša ozbiljno smanjiti fondovi hrane, a to utiče na cenu”, kaže Prostran.

Aleksandar Stevanović sa sajta Tržišno rešenje kaže da kod cena struje i gasa postoji misterija šta je uopšte cena.

“Ima različitih cena koje plaćaju kako pravna tako i fizička lica, kao i kad je reč o troškovima proizvodnje struje u Srbij, tako da je svaki zahtev za povećanjem cena opravdan kada posmatrate situaciju na svetskom tržištu. Međutim, kada posmatrate način kako EPS posluje, onda se pitate da li je to zaista opravdano, jer njegove zavisne kompanije, kao na primer elektrodistribucije, nemaju nikakav motiv da naplaćuju svoja potraživanja”, kaže Stevanović.

Druga strana tržišta

Potpredsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Zoran Nikolić navodi da je povećanje cene struje generator povećanja svih drugih cena. “Na taj način ulazimo u začarani krug koji je već viđen tokom prethodnih godina, vlada je nastavila da radi ono što su radile prethodne vlade, struja ima trend povećanja, pored svih obećanja”, ističe Nikolić.

“Stalno pričamo o tržišnim vrednostima, ali se zaboravlja druga strana tržišta, a to su potrošači, šta je ono što potrošači zaista mogu da plate”, navodi Nikolić.

Jelica Putniković smatra da je dobro što je počela izrada energetskih socijalnih karata, tako što će se najsiromašnijim potrošačima donirati novac za utrošenu struju i gas.

Ipak, kako navodi, biće pokrivena trećina potrošnje. “To je dovoljno za sijalicu, za bojler, televizor, da nešto skuvaju, sigurno neće biti dovoljno za grejanje”, precizira Putnikovićeva.

Milan Prostran kaže da bi Vlada trebalo da razmisli da po beneficiranim cenama prodaje struju proizvošačima hrane – mlekarima, pekarima i uljarima, jer energija velikim delom utiče na cenu tih proizvoda.

Tragično je za Srbiju da u 2013. godini osnovna pitanja budu cene struje i hleba, ističe Aleksandar Stevanović. “Socijalne karte su mangupsko bežanje od sopstvene odgovornosti”, smatra Stevanović i kaže da se pare za izradu socijalnih karata mogu dobiti iz Evropske unije.

Kada se identifikuje ko je socijalno ugrožen, država treba da im pomogne tako što će im omogućiti da na primer rade u komunalnim preduzećima, kao što je slučaj u Švedskoj.

Zašto nema konkurencije?

“Vladi treba postaviti pitanje zašto konkurencija nije htela da dođe u Srbiju”, navodi Stevanović i kao oblast gde postoji navodi konditorsku industriju i industriju sokova.

“Tamo gde nema konkurencije možete da budete duboko tužni i da se osećate kao ona životinja sa velikim ušima svaki put kad odete da kupite nešto”, dodaje Stevanović.

Na pitanje da li će otvaranje granica dovesti do jeftinijih proizvoda, Zoran Nikolić odgovara da je to velika misterija, “jer smo navikli da ni sami trgovci ne znaju da li će se odreći te zarade ili neće”.

Milan Prostran zalaže se za reviziju SSP-a u delu koji se odnosi na poljoprivredu, jer će, kako navodi, domaći farmeri biti ugroženi kada se granice potpuno otvore.

Aleksandar Stevanović kaže da će, ukoliko postoji konkurencija, cene biti različite. “Uvek su nam potrebni i skupi i jeftini trgovci, ne može jedna strana da diktira tržište, osim ako nije monopolista ili jedini kupac”, navodi Stevanović.

Zoran Nikolić nada se da se neće ponoviti prošlogodišnji trend sa inflacijom od 15 odsto. “Ako potrošači imaju manje novca, onda će i ekonomski pokazatelji biti u padu”, navodi Nikolić.

Jelica Putniković sumnja da će tržište energenata profunkcionisati ako se nastavi trend koji sada postoji, a neke cementare su već tražile da ih EPS snabdeva po povlašćenim cenama.

Izvor RTS

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!