Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaUžičanima privlačni obnovljivi...

Užičanima privlačni obnovljivi izvori energije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Obnovljivi izvori energije postaju važna razvojna šansa za opštine užičkog regiona. Budući da slabe nade u oporavak ovdašnje onemoćale privrede, a investitora za nove proizvodne pogone nema jer nedostaju autoput i vazdušna luka, podizanje novih energetskih kapaciteta, za koje ulagači pokazuju interesovanje, otvara se kao jedna od retkih izglednih perspektiva.

U ovoj oblasti za sada prednjači zlatiborska opština Čajetina. Ovde je, podsećamo, nedavno potpisan ugovor sa firmom „Eko poslovi“ iz Slovenije o gradnji energetskog parka od šest elektrana (od po 1,6 megavata) na biomasu u industrijskom naselju Braneško polje. Reč je o dugoročnom poduhvatu vrednom oko 20 miliona evra kojim se obezbeđuje posao za 50 radnika. Do kraja sledeće godine trebalo bi da proradi prva od predviđenih šest elektrana. Zlatibor, takođe, predstavlja pogodno mesto za solarnu energiju budući da ima 250 sunčanih dana u godini, pa je i na tom planu bilo izvesnih pokušaja.

U opštini Bajina Bašta dodeliće uskoro tridesetak lokacija za male hidrocentrale na brzim pritokama Drine. Kako kažu u bajinobaštanskoj vlasti, ukupan kapacitet svih tih postrojenja iznosiće oko deset megavata, a najvažnija korist jeste što će se pet
odsto prodate energije slivati u budžet opštine. Ni Kosjerić ne zapostavlja obnovljive energetske izvore: nedavno je ovu opštinu obišla privredna delegacija iz Austrije raspitujući se o mogućnostima podizanja malih elektrana na reci Tmuši i
vodopadu Taorskih vrela. A pribojska opština već je izdala dve dozvole za elektrane na reci Ljutini, i to jednoj firmi iz Ljubljane. Radi se, takođe, i regulacioni plan za centralu „Rekovići“ na Limu. Predsednik te opštine Lazar Rvović navodi da je više zainteresovanih za ulaganja te vrste nego raspoloživih potencijala.

U Novoj Varoši je kragujevačko privredno društvo „W&W Energy” počelo gradnju malih elektrana „Rečica“ i „Crkvina“ na reci Bistrici, u koje zajedno sa Erste bankom ulaže 3,25 miliona evra. Brzi planinski vodotokovi velika su šansa i za područje Ivanjice, gde je u planska dokumenta opštine stavljeno čak 80 lokacija za male hidrocentrale od 50 megavata. Ovakvim poduhvatima lokalne samouprave dobijaju trajne izvore prihoda na ime dobiti od proizvodnje struje, a udaljenim seoskim domaćinstvima, turizmu i poljoprivredi se omogućava sigurno snabdevanje električnom energijom.

Ni Užice, mada privredno stabilnije od komšija, nije „imuno“ na šanse od obnovljive energije, pogotovo zbog potencijala reke Đetinje na kojoj je pre 112 godina izgrađena prva hidroelektrana na Balkanu koja još uvek proizvodi struju. U lokalnoj upravi ovde kažu da će komplikovana procedura – čak 27 papira potrebnih investitoru da bi krenuo u ovakav posao – biti uskoro pojednostavljena, te da se pravi master-plan svih ovdašnjih izvora hidroenergije, solarne, termalne, energije vetra.

Već ima zainteresovanih investitora za gradnju malih hidrocentrala i vetrogeneratora. A strane ulagače ovde naročito interesuje regionalna deponija Duboko, na koju se dnevno iz okolnih opština dopremi oko 250 tona komunalnog otpada.
Nedavno su iz Vičence u Italiji u Užice dolazili predstavnici jednog konzorcijuma da se raspitaju o mogućnostima ulaganja kroz privatno-javno partnerstvo, i to zarad otvaranja firme za reciklažu tog otpada.

Izvor Politika

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!