Energetski institut Hrvoje Požar proveo je istraživanje o potencijalima za iskorištavanje obnovljivih izvora energije u hrvatskim županijama koje će lokalnim vlastima, poduzetnicima i javnosti omogućiti odlučivanje o razvoju održivih energetskih projekata, objavio je Tportal. U Zadru su u četvrtak predstavljeni izvještaji za četiri dalmatinske županije koje pokazuju da Dalmacija najviše potencijala obnovljivih izvora ima u području iskorištavanja energije vjetra i Sunca. To su prve studije te vrste u Hrvatskoj, koje s velikom preciznošću utvrđuju lokalne klimatološke prilike za ostvarivanje takvih projekata.
Tehnički potencijal energije vjetra u Zadarskoj županiji iznosi 300 MW, procijenio je EIHP na osnovi provedenih terenskih mjerenja i proračuna. Najveći energetski potencijal energije vjetra nalazi se na izloženim planinskim vrhuncima u središnjem i istočnim dijelovima te županije. Intenzitet sunčevog zračenja u povećava se u smjeru sjeveroistok – jugozapad. Najveća ozračenost iznosi 1,50 MWh po četvornom metru na Dugom otoku, Ugljanu i Pašmanu. Na planinskom dijelu iznosi 1,30 MWh po četvornom metru, a u Biogradu 1,35 MWh na kvadratu površine.
Dražen Jakšić iz EIHP-a, voditelj projekta u okviru kojeg je provedeno istraživanje, kaže da lokalne zajednice i ulagači sada imaju sve potrebne informacije o prirodnim uvjetima za razvoj sustava obnovljivih izvora energije. ‘Lokalne vlasti u prostorno-planskim dokumentima moći će utemeljeno odlučivati pri predviđanju konkretnih lokacija za sustave iskorištavanja obnovljivih izvora energije’, objasnio je Jakšić. Energija vjetra i sunca najznačajniji su obnovljivi izvori energije i u sljedeće tri dalmatinske županije, pokazuju izvještaji. Potencijal energije vjetra u Šibensko-kninskoj županiji iznosi 250 MW, Splitsko-dalmatinskoj 450 MW i Dubrovačko-neretvanskoj 150 MW.
Do kraja 2011. godine u Šibensko-kninskoj županiji već su instalirane tri vjetroelektrane ukupne snage 33,8 MW. Ozračenost se povećava prema jugu. U Šibensko-kninskoj županiji srednja dnevna ozračenost vodoravne plohe kreće se oko 1,54 MWh po četvornom metru (Šibenik), u Splitsko-dalmatinskoj od 1,60 do 1,35 MWh po kvadratu, a u Dubrovačko-neretvanskoj od 1,60 do 1,50 MWh po kvadratu. Istraživanja EIHP u županijama obuhvatila su još biomasu, hidro i geotermalnu energiju, koje u Dalmaciji imaju manju potencijalnu važnost, ali njihova važnost naglašena je u izvještajima za druge županije.
Izvor Energetika
