Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Zimske cene bez krize: Tržišna kretanja u decembru 2025. i prognoza za prvi kvartal 2026. godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Decembar 2025 otvara zimsku sezonu u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi uz energetski pejzaž koji je istovremeno poznat, ali i značajno drugačiji. Strahovi koji su nekada oblikovali zimske prognoze u regionu — napeti gasni bilansi, ekstremna cenovna volatilnost, pretnje po snabdevanju i krhki termalni kapaciteti — sada su zamenjeni mirnijim, tehnički upravljanijim tržištem. Cenovni signali koji dolaze sa HUPX-a u Mađarskoj, OPCOM-a u Rumuniji, SEEPEX-a u Srbiji i IBEX-a u Bugarskoj govore koherentnu regionalnu priču: zimske premije su se vratile, ali bez panike koja je definisala 2022. godinu i opreznog oporavka tokom 2023. Istovremeno, rani decembarski trzaji podsećaju donosioce odluka i trgovce da regionalna integracija nije eliminisala lokalne stresne tačke. Ona ih je samo sabila u uži opseg u kojem fundamenti, vreme i prekogranični tokovi odlučuju o svemu.

Mesec počinje nakon mekšeg novembra, podržanog neočekivano povoljnom gasnom slikom. Do 48. nedelje, TTF fjučersi za početak 2026. pali su ispod 30 evra po megavat-satu, dostigavši najniži nivo u poslednjih osamnaest meseci i signalizirajući da je gasno snabdevanje Evrope dovoljno otporno za normalnu zimu. Ovo popuštanje na strani goriva odmah se prelilo u day-ahead kretanja električne energije širom regiona. Novembarski baseload proseci bili su tesno grupisani oko 120 evra na sva četiri tržišta, pri čemu je SEEPEX u Srbiji klirao na 119,15 evra po megavat-satu, dok je rumunski OPCOM izvestio ponderisani prosek od približno 120–125 evra. HUPX u Mađarskoj već se stabilizovao na istom nivou u oktobru, a iako je bugarski IBEX nosio svoju tradicionalnu blagu premiju, prosečna cena od oko 137 evra od početka godine i dalje odražava region koji se jasno vratio ka predkriznoj stabilnosti.

Ono što se dogodilo u prvim danima decembra, međutim, poslužilo je kao podsetnik da stabilnost ne znači ravnost. Na SEEPEX-u su se početkom meseca pojavile neke od najizraženijih intradnevnih oscilacija ove godine. Mesec je počeo kliranjem iznad 150 evra, dotakao 168 evra tokom napetog dana, a zatim pao ispod 100 evra već šestog decembra. Isti obrazac — kratki, oštri skokovi praćeni brzim korekcijama — pojavio se širom regiona, iako uz različite amplitude. IBEX u Bugarskoj klirao je 125 evra petog decembra, krećući se blizu SEEPEX-a i OPCOM-a. HUPX još nije objavio decembarski prosek, ali s obzirom na istorijski usko vezivanje i identične fundamente, njegove rane decembarske cene pratile su isti koridor od 110–130 evra kao i ostala tržišta.

Ova kretanja otkrivaju dublju strukturnu istinu o tržištu električne energije Centralne i Jugoistočne Evrope: formiranje cena postalo je gotovo potpuno usklađeno, ali volatilnost nije nestala. Ona je samo transformisana. U starom svetu — svetu flota zasnovanih na uglju, ograničenih interkonekcija i državnih cenovnih regulacija — svako tržište je imalo svoj specifični potpis. Mađarska se labavo kretala uz Centralnu Evropu, Rumuniju je sidrila nuklearna i hidro proizvodnja, Srbija se oslanjala na ravnotežu hidro i lignita, dok je bugarski IBEX često divljao zavisno od izvoznih tokova. Ta fragmentacija se urušila. Single Day-Ahead Coupling (SDAC) i EUPHEMIA algoritam sada povezuju četiri berze u jedinstven bazen u kojem se cene kreću paralelno, osim kada lokalni uslovi prekinu tok. Rezultat je region koji većinu dana trguje uz uske spread-ove, ali gde zagušenja, hidro varijabilnost, temperaturna kolebanja ili termalne havarije i dalje mogu stvoriti privremene cenovne razlike od 20 do 40 evra po megavat-satu.

Decembar 2025 oblikuje se upravo prema toj logici. Fundamentalni okvir je mekan: jeftin gas, stabilne cene CO₂ i široko dostupna proizvodnja. Zimska premija je vidljiva, ali umerena. Najvažnije, nije se pojavio nijedan strukturni šok. Lignitne elektrane u Srbiji rade u okviru očekivane dostupnosti, rumunska nuklearna proizvodnja je stabilna, a bugarski izvoz je aktivan, ali ne remeti tržište. Dok gas ostaje jeftin i vreme prosečno, region funkcioniše blizu svoje najefikasnije konfiguracije: konvergirana day-ahead tržišta oblikovana panevropskim uslovima, a ne nacionalnim specifičnostima.

Prognoza za prvi kvartal 2026. u ovom okviru postaje vežba ponderisanja scenarija, a ne kriznog modeliranja. Osnovni scenario je jasan. Ako se TTF zadrži u opsegu 25–35 evra, hidro uslovi ostanu prosečni i zimske temperature ne isporuče dugotrajne hladne talase, tada će HUPX, OPCOM i SEEPEX trgovati gotovo ne razlikujući se u opsegu 115–135 evra tokom januara, februara i marta. IBEX, sa hronično višim marginalnim troškovima i manjom fleksibilnošću, verovatno će biti nešto iznad — u rasponu 125–145 evra. U ovom osnovnom scenariju, volatilnost ostaje kontrolisana: dnevna kretanja osciluju između oko 90 evra u blagim ili vetrovitim danima i 170 evra u tesnim danima, ali se ovi skokovi izravnavaju na mesečnom nivou.

Drugi scenario je onaj na koji ostaju osetljivi operatori i veliki potrošači: hladna zima. Region jeste bolje pripremljen za hladne talase nego pre tri godine, ali nije imun. Oštar hladni period u januaru ili februaru oštro bi podigao tražnju i smanjio hidro prilive, primoravajući CCGT, lignitne blokove i uvoz da određuju cenu većinu sati dana. Ako se takvo vreme poklopi čak i sa umerenim rastom cene gasa ka 40 evra, bazni day-ahead proseci mogli bi brzo da se pomere u opseg 150–170 evra, posebno u Bugarskoj i Mađarskoj. Srbija, koja često trpi posledice hidro sezonalnosti i ispada lignitnih kapaciteta, prva bi pokazala cenovni stres. Rizik bi se zatim širio regionom kroz coupling mehanizam. U takvim trenucima, tržište se ponaša manje kao mirno jezero, a više kao rezonantni instrument: jedna lokalna restrikcija dovoljna je da podigne cene u svim zonama. U tim uslovima, satne cene preko 200 evra ne bi bile neuobičajene, čak i ako mesečni proseci ostanu daleko ispod ekstremnih nivoa iz kriznih godina.

Treći scenario — blaga zima — doneo bi suprotnu sliku. Ako temperature u januaru i februaru ostanu iznad proseka, LNG prilivi u Evropu nastave trenutnim tempom i akumulacije ostanu stabilne, pritisak na termalnu proizvodnju biće minimalan, a day-ahead cene mogle bi ponovno da padnu ispod 110 evra tokom dužih perioda. U takvom tromesječju sa mekanim fundamentima, baseload proseci na HUPX-u, OPCOM-u i SEEPEX-u mogli bi da padnu na 95–115 evra, dok bi IBEX bio blago iznad. To bi predstavljalo jedno od najblažih zimskih tromesječja od pune regionalne integracije tržišta i dodatno bi učvrstilo ideju da se energetsko tržište vratilo u režim niske volatilnosti.

Iz ova tri scenarija ne proizlazi neizvesnost, već sužavanje realnog opsega. Dani kada je region mogao da se zaljulja sa 70 na 350 evra zbog jedne političke ili gasne vesti su prošlost. Nova realnost tržišta električne energije u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi određena je strukturnim fundamentima — gorivom, vremenom, interkonekcijama i dostupnošću proizvodnje — kao i integracijom koja te fundamente pojačava ili smiruje preko granica. Decembarska kriva cena za 2025, sa brzim, ali umerenim oscilacijama, nije anomalija. To je rana manifestacija tržišnog režima koji će oblikovati prvi kvartal 2026. i verovatno godine koje slede.

To ima praktične posledice. Za kompanije koje planiraju nabavku, za banke koje finansiraju obnovljive i termalne projekte i za industrijske potrošače izložene day-ahead cenama, zima 2025–26 mogla bi biti prva sezona posle dugo vremena u kojoj se planske pretpostavke konačno približavaju predvidivim brojevima. Bazno okruženje od oko 120–130 evra nije bez rizika, ali je upravljivo. Omogućava industriji da se hrabrije hedžuje, a investitorima da vrednuju projekte bez ekstremnih premija neizvesnosti koje su dominirale prethodnih godina.

Decembar 2025 donosi nešto neuobičajeno za region: prozor u budućnost u kojoj cene električne energije nisu ni veštački potisnute, ni haotično podignute. Rana zimska volatilnost ostaje podsetnik da vreme i infrastruktura i dalje oblikuju cene, ali ukupna struktura signalizira stabilizaciju, a ne stres. Kako region ulazi u prvi kvartal 2026, tržište deluje spremno da trguje zimskim fundamentima, a ne zimskim strahovima — i to je, prvi put posle dugo vremena, priča o normalizaciji.

Omogućeno od strane www.clarion.energy

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Balkanski energetski mozaik: Cene električne energije u decembru 2025. i regionalni izgledi za prvi kvartal 2026. godine

Završni mesec 2025. godine zatiče tržišta električne energije jugoistočne Evrope kako ulaze u zimu sa stabilnošću koju malo ko ne bi predvideo pre samo dve godine. Dramatična volatilnost posle ukrajinske krize se smirila, gas se trguje na višegodišnjim minimumima,...

Zimska tržišta na periferiji: Kako Crna Gora, Hrvatska i Albanija oblikuju svoje mesto u regionalnom pejzažu cena električne energije

Zapadni obod balkanskog elektroenergetskog sistema ulazi u decembar 2025. sa poznatom neravnotežom: strukturalno malim berzama električne energije, skromnom likvidnošću, proizvodnjom koja snažno zavisi od vremenskih prilika i gotovo potpunom oslonjenošću na susedne habove za formiranje cena. Crna Gora, Hrvatska...

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!