Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaZašto je Južni...

Zašto je Južni tok samo najava?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Izgradnja Južnog toka kroz Srbiju, iako nekoliko puta najavljena, još nije počela. Nadležni saopštavaju da nema razloga za brigu, iako tačan datum nije poznat.

Radovima bi trebalo da prethodi usvajanje Zakona o Južnom toku, koji je Vlada pre nekoliko dana u Skupštinu uputila po hitnom postupku.

Tako bi se ubrzala eksproprijacija i pribavljanje dokumentacije za izgradnju deonice.

U lokalu kažu da još ne znaju tačnu trasu i da ne postoje jasno definisane katastarske parcele. Poručuju – oni preko čijih imanja budu postavljane cevi, dobiće pravičnu nadoknadu. Međutim, kako kažu – to ne znači da će se i obogatiti.

Zbog tih rešenja, kako kaže ministarka energetike, građani ne bi trebalo da brinu. Predložena su jer postupci eksproprijacije mogu da traju i nekoliko godina.

“Ja sam potpuno sigurna da građani Srbije sigurno neće biti oštećeni, jer postoje jasna pravila i pravilnici kako će veštaci vrednovati zemljište i samim će taj proces biti završen u najkraćem mogućem roku”, kaže ministarka energetike Zorana Mihajlović.

Zbog interesa građana, ali i države ministarka očekuje da će predloženi zakon dobiti potreban broj glasova. Kada bude usvojen, više neće postojati ništa što Srbija nije ispunila.

“Odmah da budem potpuno jasna, jer sam čula da možda vlada ili možda Srbija usporavaju izgradnju Južnog toka. Dakle, i bez tog zakona mi jesmo u priči oko Južnog toka, mi smo deo tog projekta i svakako će se graditi”, kaže ministarka.

Dobro je da je Vlada podržala zakon, kaže urednica internet izdanja “Balkan magazin” Jelica Putniković. Naglašava da bi Srbija, ako zaista želi da novi gasovod proradi od 2015., morala što pre da uradi eksproprijaciju, zbog koje je i urađen takav zakon.

“Tu bi se mogao pojaviti problem utvrđivanja cene po kojoj će ljudima biti plaćena zemlja. Nadajmo se da to neće biti još jedan razlog za prolongiranje radova, jer nije bitno što se nije krenulo u decembru, ali je jako bitno da se krene što pre. Znači proletos, da se ne prolongira do jeseni ili do nove zime”.

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!