Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaZašto je Francuska...

Zašto je Francuska nacionalizovala najveću energetsku kompaniju?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Posle nacionalizacije privatizovanih vodovodnih preduzeća, Francuska završava i otkup akcija svoje najveće energetske kompanije, EDF, kako bi ona bilo 100% u državnom vlasništvu.

Sve je više primera koji pokazuju da slobodna ruka tržišta dobro funkcioniše u mirnim vremenima, ali kada nastupe krize ona malo toga može da dohvati, uključujući i profit. Upravo ovo se desilo sa EDF-om koji je prošle godine zabeležio rekordni gubitak pošto mu je nuklearna proizvodnja energije pala na najniži nivo u 34 godine, ponajviše zato što je dobar deo reaktora bio ugašen ili na održavanju.

Usled loših poslovnih rezultata, Vlada je krajem godine otpočela nacionalizaciju ovog proizvođača električne energije. Istini za volju, većinski udeo u toj kompaniji je imala država (84%), koja se potrudila da otkupi ostatak udela, od čega je 15% bilo u rukama privatnih akcionara, a jedan procenat u vlasništvu zaposlenih u ovom preduzeću.

Cilj pomenute nacionalizacije je bio da se obezbedi potpuna samostalnost države u donošenju odluka važnih za poslovanje EDF-a, pa i onih o investicijama. Naime, kompanija se našla u problemu jer nije dovoljno ulagala u održavanje nuklearnih reaktora, a kamoli u proširenje njihovih kapaciteta, ali i zbog malih ulaganja u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora. Sada će taj posao na sebe preduzeti država, budući da joj je ova kompanija veoma bitna za održavanje energetske stabilnosti.

Očekuje se da će EDF sada izdvajati više novca za investicije, te da će osposobiti reaktore koji su bili na „stend baju“ i izgraditi neke nove, što bi trebalo da utiče i na pad cene struje u Francuskoj, koja je poskupela upravo zbog smanjenja proizvodnje.

Rekomunalizacija vodovoda

Nešto slično desilo se pre nekoliko godina u istoj ovoj zemlji sa dva gradska vodovodna preduzeća. Ona su privatizovana, a potom se pokazalo da novi vlasnici nisu dovoljno ulagali u održavanje njihove infrastrukture, ali ih to nije obeshrabrilo od podizanja cene vode.

Posle pogoršanja kvaliteta usluga ovog preduzeća, Grad Pariz je 2009. godine povratio vlasništvo i upravljačka prava u svom vodovodu, napravivši od njega novu kompaniju pod imenom Eau de Paris. Kada je ovo preduzeće otkupljeno od privatnika cena vode je smanjena za osam odsto, način upravljanja i ulaganja je dat na uvid javnosti, a u njegovo upravljanje su sada uključeni i građani i organizacije civilnog društva. Povećan je i broj javnih fontana u prestonici Francuske, olakšan pristup vodi beskućnicima i siromašnim domaćinstvima, a pokrenuti su i programi koji promovišu održiv pristup potrošnji vode.

Kako je sve ovo pošlo za rukom javnom preduzeću? Stručnjaci kažu da je glavni razlog taj što njegov osnovni motiv nije profit, već dobrobit građana. Kompanija iza koje stoji ta država poseže za dugoročnim rešenjima koja možda neće obezbediti odmah veliku zaradu, ali će zadovoljiti potrebe svojih klijenata, odnosno građana.

Ovo nije jedini takav slučaj. Privatizacija se pokazala kao loš izbor i za Grenobl, ali i za prestonicu Nemačke. Naime, ova dva grada su takođe rekomunalizovali svoje vodovode, prenosi bif.rs.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Hrvatska može postići 100% električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine.

Prema nedavnom izveštaju Greenpeace-a, Hrvatska ima realan potencijal da do 2030. godine zadovolji sve svoje potrebe za električnom energijom iz obnovljivih izvora. Postizanje ovog cilja zahtevalo bi značajan pomak ka solarnoj i vetroenergiji, kao i velike investicije u infrastrukturu...

Srbija: Rosatom nudi sveobuhvatna nuklearna rešenja za jačanje energetske nezavisnosti

Rosatom je izrazio spremnost da ponudi Srbiji niz projekata nuklearnih elektrana, uključujući opcije male i velike snage, izjavila je Marija Deurić, direktorka kancelarije ruske državne korporacije u Srbiji. Govoreći na međunarodnom naučnom forumu „Energetska tranzicija Zapadnog Balkana“ održanom u Beogradu,...

Pregled tržišta električne energije u Jugoistočnoj Evropi – Trendovi i performanse

U 9. nedelji 2025. godine, cene električne energije u jugoistočnoj Evropi (JIE) uglavnom su se kretale u opadanju. Pad proizvodnje iz solarnih i vetroturbinskih izvora doprineo je povećanju cena na određenim tržištima, dok je potrošnja električne energije pokazivala različite...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!