Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaZa "zelenu" ekonomiju...

Za “zelenu” ekonomiju 10 milijardi

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Srbija, prema procenama, treba da do 2030. uloži blizu 10 milijardi evra u oblast zaštite životne sredine i održivog razvoja, izjavila je ministarka energetike Zorana Mihajlović.

“To je oko 1.400 dolara po stanovnika, što nije mali iznos”, rekla je Mihajlovićeva i dodala da očekuje da će Srbija, osim troškova, imati i značajne prihode od toga, s obzirom da imamo značajne potencijale i mogućnosti u tim oblastima.

“Bez ‘zelene’ ekonomije nema budućnosti, ni privrednog rasta u Srbiji i regionu”, rekla je ona na skupu “Zelena ekonomija, zaštita životne sredine – izazovi za Srbiju i region”.

Ona je ukazala da u Srbiji ima značajnih problema u realizaciji projekata iz oblasti zaštite životne sredine, zbog čega su potrebne jače inspekcijske kontrole i bolja saradnja sa lokalnim samoupravama.

Prioriteti za Srbiju u tim oblastima su borba protiv klimatskih promena, upravljanje otpadom i proizvodnja energije iz otpada, kao i razvoj reciklažnih centara i regionalnih deponija, naglasila je ministarka.

“Srbija se zalaže za koncept nulte emisije i na tome ćemo raditi u narednom periodu,” rekla je Mihajlovićeva.

Pitanje regionalnih deponija će, kako je istakla, biti rešeno u narednih nekoliko godina i neće sve regionalne deponije biti zatvorene, neke od njih, za koje je to moguće, biće regulisane u dogovoru sa opštinskim vlastima, a za koje to nije moguće, država će se potruditi da nađe adekvatno rešenje.

Ona je podsetila da je Srbija usvojila svu neophodnu regulativu za oblast zaštite životne sredine, koja je uaglašena sa standardima EU, ali da to nije dovoljno, jer je neophodna efikasnija primena zakonske regulative.

Mihajlovićeva je najavila da će tokom ove godine biti usvojene izmene Zakona o upravljanju otpadom.

Ministarstvo energetike razvoja i zaštite životne sredinine Srbije je ranije danas u Vladi Srbije sa predstavnicima resornih ministarstava iz Crne Gore, Makedonije, BiH i Republike Srpske usvojilo zajedničku deklaraciju o saradnji u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja, podsetila je Mihajlovićeva.

To ministarstvo je, takođe, sa Ministarstvom prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske i Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore sklopilo Memorandum o razumevanju i saradnji u oblasti održivog razvoja.

Izvor Akter

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!