Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaZa izgradnju vetroparka...

Za izgradnju vetroparka 63 mil. €

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Početkom naredne godine trebalo bi da počne izgradnja vetroparka u kikindskoj opštini, na parceli koja se graniči sa Bašaidom, Banatskom Topolom i Tordom.

Naime, pre pola godine predstavnici Ministarstva za energetiku obratili su se načelniku Severnobanatskog upravnog okruga Vladimiru Iliću da pomogne potencijalnom investitoru iz Francuske koji je rad da ulaže u izgradnju vetroparka, piše Dnevnik.

“Reč je o francuskom investicionom fondu koji je registrovao firmu-ćerku podružnicu u Beogradu. Firma se bavi investiranjem u oblasti energetike. Njihovi zahtevi bili su da im pronađemo parcelu od 600, 700 hektara sa što manje vlasnika jer je njihov cilj da izgrade 24 turbine za proizvodnju struje na vetar. Predstavnicima francuske firme pomogli smo da stupe u kontakt sa gospodinom Ćorićem iz Bašaida koji poseduje traženu parcelu” – kaže Ilić.

Vrednost investicije je 63 miliona evra, a ulagači su već obezbedili bankarsku garanciju za ovaj posao.

“Opština Kikinda je vrlo efikasno odreagovala i donela odluku o pristupanju i izradi Plana detaljne regulacije. Ovaj dokument, koji je usvojen na skupštinskom zasedanju, neophodan je jer je važno da se planski predvidi korišćenje parcele za proizvodnju struje na energiju vetra. Reč je o visokoj tehnologiji koja ne podrazumeva velik broj zaposlenih, ali bi kao region u Evropskoj uniji bili prepoznati kao region koji koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju struje.”

Kako je rekao Vladimir Ilić, investitor iz Francuske i dobro reagovanje lokalne samouprave na sve zahteve potencijalnog investitora imalo je ođeka kod najveće elektro kompanije Francuske.

“Predstavnici elektro kompanije su Ministarstvu energetike predstavili ideju da u Nakovu kod Kikinde izgrade dve elektrane u kojima bi bila korišćena geotermalna energija. To praktično znači da bi se struja proizvodila uz pomoć geotermalne energije iz velikih dubina.”

Za ovaj posao najpre je potrebno izraditi studiju izvodljivosti za šta će biti konsultovan Rudarsko-geološki fakultet.

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!