Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Vlada Rumunije će tražiti moratorijum na vađenje gasa iz škriljaca

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Nova rumunska vlada tražiće hitan moratorijum na vađenje gasa iz škriljaca, čime će odgoditi planove američkog naftnog giganta “Ševrona” da iskoristi rezerve u istočnoj i južnoj Rumuniji, navodi se u zvaničnom dokumentu koji je danas objavljen u Bukureštu.

“Uvešćemo moratorijum na istraživanje i vađenje gasa iz škriljaca sve dok tekuće evropske studije u vezi sa uticajem tehnike hidrauličnog lomljenja na životnu sredinu ne budu završene,” objavljeno je u današnjem ekonomskom programu nove vlade, a prenosi agencija AFP.

Očekuje se da će novoimenovani premijer Viktor Ponta dobiti povjerenje u vladi i podršku za svoj program.

Lider ljevičarske koalicije opozicione Socijalno-liberalne unije Ponta je u više navrata kritikovao odlazeću vladu, koja je dala “zeleno svjetlo” za eksploataciju gasa iz škriljaca.

Prethodna centralnodesničarska vlada, kojoj je prošle sedmice izglasano nepovjerenje, dala je “zeleno svjetlo” za eksploataciju gasa iz škriljaca, nadajući se da će tako postati energetski nezavisna od Rusije.

Prema izvještaju Američke agencije za energetiku procjenjuju se ukupni resursi u Rumuniji, Bugarskoj i Mađarskoj na 538 milijardi metara kubnih gasa iz škriljaca.

Moratorijum bi bio težak udarac za američku naftnu kompaniju “Ševron”, koja ima koncesiju na 600.000 hektara u istočnoj oblasti Barlad i još tri koncesije u jugoistočnoj oblasti Dobruđe, u blizini granice sa Bugarskom.

Kompanija planira početak radova za drugu polovinu 2012. godine.

Bugarska je u januaru već, pod pritiskom ekoloških organizacija, povukla dozvolu američkoj kompaniji da vrši istraživanja gasa iz škriljaca.

Vađenje gasa iz škriljaca je zasnovano na tehnici hidrauličnog lomljenja ili “frekinga”, pri kojoj se pod visokim pritiskom ubrzigava mješavina vode, pijeska i hemijskih agenasa, što pomaže da se te šupljine rastvore i da se gas oslobodi.

Izvor Capital

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Region: Trendovi na tržištu električne energije u 20. nedelji 2025. godine

U 20. nedelji 2025. godine, cene električne energije su porasle u većini zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) usled rasta cena gasa i CO2, uz stabilnu potrošnju električne energije. Hrvatska i Grčka zabeležile su najveće skokove cena, dok su Turska i...

Evropa: Cene energetskih sirovina ostaju nestabilne sredinom maja usled geopolitičkih i tržišnih uticaja

Tokom treće nedelje maja, fjučers ugovori za Brent sirovu naftu za naredni mesec na ICE tržištu uglavnom su se zaključivali iznad 65 dolara po barelu u većini trgovinskih sesija. Najviša cena te nedelje zabeležena je u utorak, 13. maja,...

Evropa: Cene električne energije beleže različite trendove sredinom maja usled promena u proizvodnji obnovljive energije i potražnji

Tokom treće nedelje maja, prosečne cene električne energije na glavnim evropskim tržištima pokazale su različite trendove u poređenju sa prethodnom nedeljom. Špansko tržište MIBEL i francusko tržište EPEX SPOT zabeležili su najveće procentualne poraste, sa rastom cena od 47%...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!