Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeVišestruka korist od...

Višestruka korist od mini – elektrana

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Da bi iskoristila ogroman hidroenergetski potencijal i regulisala tok Zapadne Morave, Vrnjačka Banja odredila je tri lokacije gde će se graditi protočne mini – hidroelektrane.

Instalirana snaga mini – hidroelektrana na Zapadnoj Moravi kod Vrnjačke Banje iznosiće 20 megavata. Gradiće se niske brane gde pad vode neće prelaziti visinu od sedam metara.

U dolini Zapadne Morave nema visokih strmih obala. Da bi se iskoristila puna snaga matice projektanti mini – hidroelektrana predvideli su takozvani uspor reke.

Za mini protočne hidroelektrane nisu potrebne akumulacije. To je dobra vest za žitelje okolnih sela, jer imanja koja se nalaze uz samu reku neće biti potopljena.

Prema rečima Dragana Mijatovića, iz Direkcije za planiranje i izgradnju, neće se zauzimati poljoprivredne površine. Obale će se obezbediti od poplava i stvoriće se mogućnost za navodnjavanje i, samim tim, za intenzivniju popljoprivrednu proizvodnju.

Morava, inače, nekoliko puta godišnje plavi obradivu zemlju. Pri tom su često ugrožene i kuće i poljoprivredni objekti udaljeni po nekoliko stotina metara od reke, tvrde žitelji Ugljareva:

“Događalo se da Morava izlije i voda dođe do kuća i škola. Kada se to utvrdi, ne bi bilo problema s tim.”

Meštani smatraju da bi brane sa utvrđenom obalom priobalje konačno zaštitile od poplava: “Mislim da je to verovatno budućnost. Ja verujem struci i nauci.”

Opština planira da uskoro raspiše tender i odabere najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju hidroelektrana na Zapadnoj Moravi.

“Što se lokalne samouprave tiče, ona ima posebno odeljenje formirano za takve investitore i dokumentacija koja će biti potrebna iz opštine biće maksimalno ubrzana”, kaže Zoran Seizović, predsednik opštine Vrnjačka Banja.

Preliminarni razgovori sa potencijalnim investitorima iz Švajcarske, koji su spremni da ulože oko 40 miliona evra u izgradnju brana, već su završeni.

Zapadna Morava duga je oko 300 kilometara. Određeno je čak 18 povoljnih lokacija za izgradnju mini hidroelektrana. Procenjuje se da bi njihova godišnja proizvodnja iznosila oko 1. 600 gigavat sati električne energije.

Najveću korist imale bi opštine i gradovi na čijim teritorijama bi se gradile hidroelektrane, jer bi ubirale procenat od prodaje struje.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!