Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaVećina za gradnju...

Većina za gradnju hidroelektrana

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Na Sednici Skupštine opštine Priboj 22 odbornika vladajuće većine izglasali su odluke kojima se omogućava izrada i usvaja planska dokumentacija za izgradnju hidroelektrana na Limu u gradskom području. Za hidroelektranu „Mramorje“ usvojen je Predlog izrade Plana detaljne regulacije, dok je za MHE „Rekovići“ usvojen Plan detaljne regulacije tako da investitora od otpočinjanja radova deli samo građevinska dozvola.

Dva odbornika iz stranaka koje čine većinu, Bratislav Kojadinović i Marijana Bjelić, sa koalicione izborne liste DS-SPO , „Izbor za bolji život – Boris Tadić-Priboj“, nisu glasali za ove odluke. Odbornik SPO Bratislav Kojadinović je podneo ostavku iz , kako je na sednici rekao, moralnih razloga. Svi predstavnici opozicije, takođe su glasali protiv usvajanja planske dokumentacije za izgradnju brana . Kao argumenti protivnika izgradnje hidroelektrana u gradu navođeni su veliki rizici za zdravlje stanovništva zbog, kako su naveli, povećanja i onako velike vlažnosti vazduha i nikave ili minimalne koristi za stanovništvo koje donose ove privatne investicije.

Mr Vitomir Pjevac, u ime predlagača , između ostalog , argumentujući korist od hidroelektrana rekao je da će tezge i privatne radnje u vreme izgradnje imati više posla, a na primedbe opozicionih odbornika da su za donošenje planske dokumentacije istekli rokovi predviđeni procedurom , odgovorio je da se nije imalo dovoljno vremena.

Radu sednice je kao predstavnik ekoloških udruženja prisustvovala Jasna Dizdraević koja je zamolila odbornike da razmisle da li imaju pravo da donesu odluke čije će posledice trpeti buduće generacije . Ona je iznela argumente protiv izgradnje hidroelektrana objašnjavajući kakvu će štetu pretrpeti ekosistem Lima u toku kroz opštinu Priboj. Dok je trajala sednica, ispred zgrade u kojoj se održavala, ekološka udruženja su održala protest na kome se okupilo stotinak građana. Organizatori protesta najavili su nastavak borbe protiv izgradnje hidroelektrana.

Izvor Danas

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!