Vađenje nafte u RS sve izvjesnije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Vlada RS utvrdila je danas javni interes za dodelu koncesije za istraživanje i korištenje sirove nafte i gasa na celoj teritoriji RS banjalučkom “Jadran – Naftagasu”, kćerki firmi ruskih energetski giganata “Gazpromnefta” i “Zarubezhnefta”.

Kako se navodi u dokumentu Vlade, koncesija će se odnositi na istraživanje i eksploataciju sirove nafte i gasa na područjima Majevice, Istočne Hercegovine i Motajice, sa ciljem da proizvodnja krene 2014. godine.

Utvrđene prognoze rezerve nafte severnog dela RS iznose 55,3 miliona barela, a ukupne očekivane investicije, koje po dinamici treba da budu realizovane do 2029. godine, 229 miliona dolara.

Ove godine se planira rekonzervacija dve bušotine, te bušenje pet istražnih bušotina ukupne vrednosti 22,9 miliona dolara. U periodu od 2014. do 2020. godine projektovana je kampanja eksploatacionog bušenja na 56 lokacija ukupne vrednosti od 141,8 miliona dolara.

Najveći deo investicija u obimu od 90 odsto planira da se realizuje upravo do 2020. godine do kada bi trebalo da se završi bušenje svih istražnih i proizvodnih bušotina, dok bi se nakon toga ulaganja uglavnom odnosila na infrastrukturu.

“Ukupna očekivana proizvodnja do 2038. godine iznosi 64,9 miliona barela, odnosno 8,94 miliona tona ekvivalentne nafte, a ukupni bruto prihod projekta za celi koncesioni period iznosi 4,77 milijardi dolara”, ističu u Vladi RS. Projekat će u prve tri godine faze istraživanja zahtevati 10 do 12 zaposlenih uz angažman servisnih kompanija za geološko-istražne radove. Prelaskom u fazu razrade i konačno proizvodnje od 2014. godine broj zaposlenih će, kako se navodi, stalno rasti do maksimalno zaposlenih 500 radnika.

Finansiranje projekta biće realizovano kroz korporativne kredite osnivača firme “Jadran – Naftagas”, odnosno “Naftne industrije Srbije” i ruskog “Neftegazinkora”, proporcionalno svom učešću u zajedničkom preduzeću u razmeri od 66 naprema 34 odsto.

Čelnici ruskog “Gazpromnefta” potvrdili su bugarskim medijima da im je BiH sledeća faza poslovanja na Balkanu.

“Naš sledeći korak je BiH, gde smo tokom ove godine započeli istraživanja nalazišta gasa i nafte”, rekao je Kiril Kravčenko, zamenik generalnog direktora “Gazpromnefta” i direktor “Naftne industrije Srbije” (NIS). Kravčenko je naglasio da se ruska kompanija, koja je prije dve godine kupila NIS, time ne ograničava, već razmatra apsolutno sve mogućnosti koje nudi balkanski region. Balkan, prema njegovim rečima, ima dobre potencijale za ekonomski rast, navodeći da su zbog toga i kupili NIS koji je postao prvi evropski aktiv kompanije.

Kravčenko je istakao da je “Gazpromneft”, pored BiH i Srbije, zainteresovan i za Bugarsku, Rumuniju, Crnu Goru, Makedoniju i delimično Hrvatsku u kojima, kako kaže, vide mogućnost razvoja saradnje u oblasti prodaje.

Izvor nezavisne.com

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u JIE naglo porasle zbog smanjene proizvodnje iz vetra i zastoja nuklearnih elektrana

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi naglo su porasle za isporuku 9. oktobra, pri čemu je u Mađarskoj dostignuto 269,43 evra/MWh, dok je Srbija zabeležila najveći dnevni rast među obuhvaćenim tržištima. Smanjena proizvodnja iz vetra i zastoji nuklearnih elektrana...

Srbija: Equinox planira kompleks vetroelektrane, solarne elektrane i baterijskog skladišta snage 200 MW u blizini Kule

Srpski investitor Equinox Power planira izgradnju kompleksa obnovljivih izvora energije snage oko 200 MW u blizini Kule, koji bi objedinio proizvodnju električne energije iz vetra i sunca sa baterijskim skladištenjem energije na području obuhvaćenom planskim dokumentima od gotovo 1.758...

Greenvolt obezbedio 284 miliona evra za vetropark u Rumuniji

Greenvolt Group obezbedio je 284 miliona evra projektnog finansiranja za vetropark Gurbanesti snage 253,1 MW u Rumuniji, čime je ukupan iznos finansiranja za dva projekta u okviru platforme Wind Rose dostigao 632 miliona evra. Vetropark Gurbanesti je u izgradnji u...
Supported byClarion Owners Engineers