Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaUskoro eksploatacija rude...

Uskoro eksploatacija rude bora

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U rudarskoj varošici na Ibru, Boljevcima, pri kraju su dugogodišnja istraživanja rude bora. Sledeće godine mogla bi da započne ekspoatacija ove značajne rude koja može da zameni kameni ugalj. Rezerve su ograničene a eksploatacija ove rude je dobar posao, za koji su zainteresovane inostrane kompanije.

U rudarskom naselju Boljevac stasava i peta generacija rudara, a uz manje investicije u eksploataciju rude bora i preradu u bornu kiselinu, obezbediće se egzistencija za stotinak rudarskih porodica ali i profit za Srbiju. Ruda bora može da bude dobra zamena za kameni ugalj, čije su rezerve sve manje. Istraživanje ove rude traje dve i po decenije na lokacijama Piskanja i Pobrđe, kod Boljevaca, a obavlja ga kanadska kompanija „Erin Vendžers“. Rezutati pokazuju da ima više od sedam miliona tona rezervi ove rude. U istraživanje je tokom 2011. godine uloženo 2,5 miliona kanadskih dolara a ove godine oko 6,5 miliona. Bušenja su obavljana na 35 lokacija a preostale su samo još četiri bušotine, kao i izrada elaborata o tehnološko-ekonomskoj opravdanosti eksploatacije, što bi trebalo da bude okončano do kraja ove godine. Na ovim poslovima biće angažovana ćerka firma pomenute kanadske kompanije, „Balkan gold”.

Za eksploataciju rude bora i veoma traženu bornu kiselinu zainteresovano je nekoliko inostranih kompanija. U toku su pregovori sa italijanskom firmom “SCL”, o otvaranju fabrike borne kiseline. Sasvim je izvesno da će tokom 2013. godine, sa kanadskim partnerom, započeti eksploatacija oko 30.000 tona rude. Realno bi bilo da do 2015. započne i iskopavanje rude bora na ležištu Piskanja, što bi bilo oko 200.000 tona godišnje. Ovo iziskuje nove investicije u vrednosti od oko 70 miliona evra, a već postoji interesovanje nekoliko inostranih kompanija, jer je ova ruda veoma tražena u svetu. Preradom u bornu kiselinu, godišnja vrednost izvoza mogla bi da premaši 50 miliona evra, jer tona kiseline na svetskom tržištu košta oko hiljadu dolara.

Izvor Medjunarodni Radio Srbija

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!