Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaU borskoj Jami...

U borskoj Jami počelo otkopavanje rudnih tela „T1“ i „T2“

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Kopaju i istražuju

Dok u naredne dve godine iz “T”- serije rudnih tela budu vadili rudu sa 1,7 odsto bakra, oko njih će tragati za novim i bogatijim ležištima, a stvoriće uslove i za potpuno upoznavanje ogromne „Borske reke“. – Za tri meseca Jama dala 110.514 tona rude sa 1.600 tona bakra. – U oknu zamenjene vođice malog lifta, remontovani kamion i utovarač, pripremaju zamenu skipa.

Početkom aprila završeno je otkopavanje rudnog tela „T“ i to potvrđeno dokumentacijom u kojoj je nevedeno šta je sve rađeno i izvađeno. Podsetimo da su pred početak ovog posla mnogi sumnjičavo vrteli glavom zbog primene potpuno nove, tzv. austrijske tunelske metode koju je predložio Rudarsko-geološki fakultet. Poenta je bila u obezbeđenju krovine i bokova ankerima od 9 do 25 m (što je radila bugarska firma “Polimer inžekt”), ali je sve bezbedno privedeno kraju. Otkopano je 219.763 tone rude sa 8.590 tona bakra u njoj (srednji sadržaj četiri procenta.) Srednji sadržaj zlata je 2,4 grama po toni, a srebra 7,5 grama. U jezgru rudnog tela sadržaji su bili i veći. Jama sada nastavlja rad otkopavanjem “T”-serije rudnih tela i rudnog tela “Brezanik”, a izradom hodnika i raščišćavanjem severnog dela ležišta priprema se povratak u rudno telo “Tilva roš”.

Kopaju i istražuju-U rudnim telima “T1” i “T2” već su otkopane tri komore i počeće njihovo osiguravanje kako bi se u gornjem sloju ostavila zaštitna ploča, a naniže otkopavalo – kaže  upravnik Jame Petar Požega . – Komore su visoke do 12 i široke do 15 metara, a metoda otkopavanja podrazumeva ostavljanje zaštitinih ploča i stubova. Do nivoa 17. horizonta u ovim rudnim telima je nešto preko 100.000 tona rude.

Kopaju i istražujuOd početka godine do prvih dana aprila u Jami je otkopao 110.514 tona rude sa 1.600 tona bakra, što je 96,4 odsto tromesečnog plana. Rudari će u aprilu nastojati da daju preko 40.000 tona rude sa preko 500 tona bakra. I dok se radi projekat za zapunjavanje rudnog tela „T“, u Jami su započeli izradu istražnog hodnika prema rudnom telu „D“. – Hodnik će biti dug do 500 metara a na svakih 50 metara uradićemo istražne komore – objašnjava Požega. – Dobro je što smo ga najzad započeli jer je veoma važan za naš budući rad, a geolozi se nadaju da će, istražujući odatle, pronaći još neko bogatije rudno telo. Tokom minulih meseci, uz nastojanje da ostvarimo plan, uradili smo i neke remonte. U oknu smo zamenili vođice malog lifta, remontovali smo kamion a sada i jamski utovarač, pripremamo zamenu skipa novom izvoznom posudom i stalno čistimo pretaložnik na 15 horizontu.

Kopaju i istražujuPrema rečima  Trajče Tončića, rukovodioca Sektora za geologiju  Rudnika bakra Bor, na mestu rudnog tela „T“, koje je on pronašao, sada je jedinstven i najveći podzemni prostor u Evropi zapremine 68.000 kubnih metara. – To je bio impozantan poduhvat stručnjaka i rudara ne samo za naše već i prilike na Balkanu – kaže Tončić i dodaje: – Sledi otkopavanje, takođe novootkrivenih rudnih tela “T1” i “T2“ u kojima je 700.000 tona rude sa 1,7 odsto bakra. U Jami je planirano i petogodišnje istraživanje njihove i okoline rudnog tela “D” u kome je oko 1,5 miliona tona rude 0,9 odsto bakra. Očekujemo još bogatija ležišta, ali da bi se sve to izvelo treba uraditi pomenuti istražni hodnik sa pratećom infrastrukturom.

Kopaju i istražujuZa vreme eksploatacije rudnih tela T1 i T2, u planu je da se doistraži i ležište “Borska reka”. Za to je potrebno najmanje pet godina, odnosno 20 do 30 hiljada metara istražnih bušotina i do tri kilometra istražnih hodnika. Zasad se zna za 500 miliona tona rude u ovom ležištu, a Tončić smatra da će rezerve porasti na milijardu tona tako da metodu njegovog otkopavanja treba ozbiljno razmotriti. – Overene rudne rezerve „Borske reke“ sada su 320 miliona tona sa sadržajem bakra od 0,5 odsto, ali sadržaj metala raste sa dubinom. Baš zbog izbora metode otkopavanja strukturnim bušotinama sa površine istražićemo geomehaničke karakteristike natkopnog masiva, ali će se najveći obim doistraživanja obaviti iz Jame. U planu je izrada niskopa sa 17. horizonta prema 19. a kasnije iz 19. horizonta istražni hodnik dug dva kilometra koji će preseći celo ležište “Borska reka”. Iz njega ćemo uraditi poprečne hodnike iz kojih ćemo potpuno istražiti ležište. Nadam se da ćemo taj projekat završiti do kraja godine kako bi tokom iduće i narednih godina započeli ta istraživanja.

Izvor RTB

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u aprilu 2025. uz punu operativnu pouzdanost

U aprilu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, koju zajednički poseduju Slovenija i Hrvatska, proizvela je 503.994 MWh neto električne energije, što je za 0,8 odsto više od planiranog proizvodnog nivoa od 500.000 MWh. Prošlog aprila elektrana je imala ceo mesec...

Srbija: Rosatom nudi sveobuhvatna nuklearna rešenja za jačanje energetske nezavisnosti

Rosatom je izrazio spremnost da ponudi Srbiji niz projekata nuklearnih elektrana, uključujući opcije male i velike snage, izjavila je Marija Deurić, direktorka kancelarije ruske državne korporacije u Srbiji. Govoreći na međunarodnom naučnom forumu „Energetska tranzicija Zapadnog Balkana“ održanom u Beogradu,...

Srbija: Akumulaciona hidroelektrana Bistrica napreduje kao strateški energetski projekat

Predstavnici državne elektroprivrede Srbije (EPS), lokalnih vlasti i nevladinih organizacija održali su prezentaciju u Novoj Varoši o izgradnji akumulacione hidroelektrane Bistrica. Aleksandar Jakovljević, izvršni direktor za investicije i razvoj u EPS-u, istakao je značaj projekta Bistrica, nazvavši ga najvažnijim aktuelnim...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!