Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaTrgovinsko ponašanje i...

Trgovinsko ponašanje i spreadovi na tržištima Jugoistočne Evrope

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Zašto SEE zone ne trguju kao ostatak Evrope i kako spreadovi otkrivaju prave uzroke tržišnih pomaka

Ako postoji jedna konstanta u cenovnoj dinamici Jugoistočne Evrope, onda je to činjenica da SEE tržišta ne reaguju kao zapadnoevropska i ne funkcionišu kao jedinstveni mehanizam. Ovakvo ponašanje nije rezultat tržišnih anomalija, već duboke povezanosti cena sa strukturom mreže, fizičkim ograničenjima, prilivima iz OIE, nedostatkom balansiranja i tranzitnim pritiscima kroz regionalne interkonekcije.

Na grafikonu platforme kao što je electricity.trade, trgovci često vide nešto što izgleda kao cenovna slučajnost: nagli skok Srbije dok Mađarska ostaje stabilna, kolaps Rumunije dok Bugarska stagnira, pad Grčke u negativne cene dok ostatak regiona ostaje iznad 40 €/MWh. Međutim, ova prividna haotičnost u stvarnosti je sistematična, fizički uslovljena i predvidljiva.

Ovaj članak razlaže tri ključna elementa trgovinskog ponašanja u SEE regionu:

  1. Zašto se zone razdvajaju (spread formation)
  2. Kako trgovci operativno koriste te spreadove
  3. Kako fizičke granice određuju strategije

SEE nije tržište cena — SEE je tržište ograničenja.

Zašto se spreadovi pojavljuju? — tri prava uzroka

Spreadovi se ne stvaraju zbog psihologije trgovaca, već zato što sistem ima tri ugrađena izvora divergencije:
interkonekcijeOIE šokovibalansni stres.

1. Interkonekcije – najjači mehanizam učaurivanja cena

Kada je granica zagušena, cene se više ne kreću zajedno.
Najjasniji primeri:

Grčka → Bugarska: solarni višak lomi granicu i cena u Grčkoj tone.
Rumunija → Mađarska: vetar sabija cenu u Rumuniji, ali HU ostaje izolovan.
Bugarska → Srbija: balansni pritisak širi spreadove tokom večernjeg ramp-a.

Trgovci znaju da ograničenje = prilika.

Spread se pojavljuje kao razlika između toga koliko jedna zona želi da izvozi i koliko druga zona može da primi.

OIE šokovi – solarne i vetrovne eksplozije prave talase kroz region

Solar u Grčkoj ima jasnu krivu.
Vetrovni ramp u Rumuniji ima nejasnu krivu.

Ovaj kontrast stvara dva tipa šokova:

Solarni šokovi – postepeni, ali intenzivni, lako predvidivi.
Vetrovi šokovi – nagli, nelinearni, ekstremno volatilni.

Kada solar eksplodira u Grčkoj, cena tone kroz minimum i stvara duboki spread prema Bugarskoj.
Kada vetar padne u Dobrogei, cena skače i stvara spread prema Mađarskoj i Srbiji.

OIE su motor spreadova — ne trgovci.

Balansni stres – večernji ramp kao generator ekstremnih spreadova

SEE balansna tržišta su plitka i osetljiva.
Zbog toga je večernji ramp (17–21h) najdramatičniji deo dana.

Tipično ponašanje:

– Grčka ulazi u ekstremnu potražnju,
– Bugarska šalje energiju ka jugu,
– Srbija reaguje jedva kontrolisano,
– Mađarska prati sa zakašnjenjem,
– Rumunija ulazi u deficit i povlači energiju sa svih strana.

Spreadovi se šire poput talasa koji se odbija od obala.

Kako trgovci operativno koriste spreadove

SEE trgovci ne funkcionišu kao trgovci u severnoj Evropi. Ovde se ne trguje na osnovu fundamentalnih očekivanja — ovde se trguje na osnovu fizičkih uskih grla.

Postoje tri operativna modela trgovanja:

Grid-following strategy – „vidi gde sistem puca“

Trgovac gleda:

– vetar u Rumuniji,
– solar u Grčkoj,
– nivo vode u Srbiji i BiH,
– alokacije interkonekcija (capacity allocations),
– reagovanje operatora.

Ako vidi da solar u Grčkoj prelazi prag iznad kojeg interkonekcija neće izdržati — prodaje GR i kupuje BG.

Ako vidi da vetar u Rumuniji pada — kupuje RO i prodaje HU.

Ako vidi da Srbija ulazi u deficit — kupuje SRB i prodaje BG/HU u zavisnosti od toka šoka.

Ne gleda cenu.
Gleda fiziku mreže.

Spread-capture strategy – lov na divergenciju među zonama

Spread trgovanje je najprofitabilnije kada postoji:

– zagušenje,
– asimetričan OIE šok,
– balansni stres,
– odložena reakcija susedne zone.

Primer:

Rumunija tone, Mađarska stoji.
Spread je 40–60 €/MWh.
Kada HU napokon reaguje — spread se zatvara.

Trgovci love taj trenutak.

Anti-correlation strategy – trgovanje na osnovu istorijskih verovatnoća

Ako Rumunija pada, Srbija često raste.
Ako Grčka ulazi u deficit, Bugarska puca naviše.
Ako Srbija kasni, Mađarska kasni još više.

Ove anti-korelacije nisu slučajne — one su posledica mreže.

Trgovac koristi istorijske šablone, ne samo dnevne događaje.

Kako physical grid određuje strategiju trgovina

1. Grčka – solarna mina zlata za spread-trgovanje

Grčka je najpredvidivija: solarna kriva + slaba mreža + večernji ramp.

Trgovci koriste:

– midday collapse → buy GR / sell BG
– sunset spike → sell GR / buy BG

Sve se vidi unapred, bez kristalne kugle — samo pogledajte proizvodnju i interkonekciju.

Rumunija – najvolatilniji generator spreadova

Rumunija ne može da predvidi vetar — ali trgovci mogu da predvide posledice.

Kada vetar naglo padne, cena eksplodira, interkonekcije pucaju, spreadovi skaču.

Kada vetar naglo poraste, cena tone, ali HU i BG ne reaguju istom brzinom.

Rumunija je epicentar ekstremnih reakcija.

Bugarska – amortizer i rezonator

Bugarska je jedina zona koja:

– prima šokove sa juga (GR),
– prima šokove sa severa (RO),
– prenosi energiju ka zapadu (SRB),
– prenosi volatilnost ka HU.

Trgovci gledaju Bugarsku kao pivot zonu.

Ako se Bugarska „ne pomera“, znate da je mreža pukla.

Srbija – zona koja amplifikuje tuđu volatilnost

Srbija nije izvor volatilnosti — već vodopad koji prikazuje kumulativni efekat regiona.

Ako jedan šok dođe iz Grčke, drugi iz Rumunije, treći iz Bugarske — sve se vidi u Srbiji.

Srbija je ogledalo, ali iskrivljeno u pikovima.

Mađarska – zakasneli refleks

Mađarska često reaguje poslednja.

To omogućava trgovcima:

– da predvide pokret HU cene,
– da koriste spreadove RO-HU,
– da hvataju zakasneli signal.

HU je „druga runda“ regiona.

Šta spreadovi zaista govore o regionu

Spreadovi SEE regiona nisu tržišne nesavršenosti.

Oni su:

– geografska ograničenja,
– nedostatak fleksibilnosti,
– curtailment,
– balansni poremećaji,
– inercija operatora,
– neravnomeran razvoj OIE.

Spreadovi nisu problem.
Spreadovi su simptom.
Problem je mreža.

Zaključak: SEE trgovanje je matematika ograničenja, ne matematika cena

Ako želite da razumete SEE tržište, morate da prihvatite fundamentalnu istinu:

Cene u SEE ne nastaju na tržištu — one nastaju na kablovima.

Trgovci koji razumeju mrežu, razumeju cenu.
Trgovci koji razumeju OIE, razumeju spread.
Trgovci koji razumeju balansiranje, razumeju ekstremne pomake.

SEE je tržište budućnosti — ali samo za one koji razumeju da se budućnost odlučuje na interkonekcijama.

Powered by electricity.trade

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Scenarijski pregled za 2030. i 2040. godinu 

Proizvodni miks Crne Gore do 2030. godine formira se oko snažne hidroenergije i rastuće flote vetroelektrana. Instalirani kapacitet vodenih elektrana mogao bi da se kreće u opsegu od 700 do 800 MW, što ostaje temelj sistema i primarni izvor...

Trgovački vodič: Kako koristiti fundamentalne signale uglja u kratkoročnim spread strategijama

Kratkoročno trgovanje električnom energijom u Jugoistočnoj Evropi funkcioniše kao igra neravnoteže između obnovljivih izvora, ograničene fleksibilnosti i starog termoenergetskog sistema koji još uvek diktira ritam tržišta. Među svim fundamentalnim faktorima, ugalj je najpotcenjeniji, ali ujedno i najmoćniji. Njegova dostupnost,...

Proizvodnja uglja, trgovanje, kvalitet, logistika i projekcije u Jugoistočnoj Evropi

Proizvodnja uglja u Jugoistočnoj Evropi ostaje jedan od najkritičnijih elemenata energetskog sistema regiona. Za razliku od međunarodnog tržišta kamenog uglja, gde se roba transportuje širom sveta, SEE je baziran na lignitu — lokalno iskopanom, lokalno transportovanom i lokalno sagorevanom....
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!