Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeToplo valjani proizvodi,...

Toplo valjani proizvodi, prvo mesto na izvoznoj listi Srbije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Prvo mesto na izvoznoj listi Srbije u maju zauzimaju toplo valjani proizvodi – gvožđe i nelegirani čelik u koturovima sa 34 miliona dolara, dok je sirova nafta sa vrednošću od 125 miliona dolara bila prvi uvozni proizvod, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Na drugom mestu izvozne liste je kukuruz sa 25 miliona dolara, treća po izvozu je električna energija sa 24 miliona, a slijede setovi provodnika za avione, vozila i brodove sa 19 miliona.

Izvoz valjanih proizvoda – gvožđa i nelegiranog čelika, prevučenih kalajem iznosio je 17 miliona, smrznute maline izvezene su za 16 miliona, nove spoljne gume za putničke automobile, kao i ploče, limove i trake od rafinisanog bakra izvezeni su za po 15 miliona dolara.

Izvoz cijevi od rafinisanog bakra bio je 14 miliona dolara, a na izvoz kontejnera od aluminijuma otpada isti iznos.

Drugi na uvoznoj listi je prirodni gas sa 49 miliona dolara, na trećem mestu uvozne liste su koks i polukoks od kamenog uglja sa 30 miliona, a sledi uvoz gasnih ulja sa 28 miliona.

Uvoz ostalih lakih ulja i proizvoda iznosio je 25 miliona dolara, na uvoz aglomerisanih ruda gvožđa potrošeno je 24 miliona, rafinisani bakar uvezen je za 23 miliona, a uvoz lekova za maloprodaju iznosio je 18 miliona.

Uvoz dizel automobila, između 1.500 i 2.500 kubnih centimetara, iznosio je 12 miliona dolara, koliko iznosi i uvoz neaglomerisanih ruda gvožđa i koncentrata.

Izvor balkans.com

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Francuska kompanija Akuo Energy potpisala ugovor o otkupu električne energije za najveću vetroelektranu u Srbiji, Bela Anta 2

Francuska kompanija za obnovljive izvore energije Akuo Energy finalizovala je ugovor o otkupu električne energije (PPA) sa državnim preduzećem EPS za vetroelektranu Bela Anta 2. Ugovor pokriva punih 80 MW kapaciteta projekta i uključuje obaveze vezane za balansiranje mreže. Bela...

Rumunija: Ministarstvo energetike objavilo javni poziv za iskaz interesa za studiju o potencijalnim zonama za offshore vetroelektrane u Crnom moru

Rumunsko Ministarstvo energetike objavilo je javni poziv za iskaz interesa za sprovođenje sveobuhvatne studije sa ciljem identifikacije i mapiranja potencijalnih zona za offshore vetroelektrane u Crnom moru. Ova inicijativa deo je šire strategije Rumunije za pripremu koncesija na morskim...

Rumunija: Solarno postrojenje Glodeni Solar približava se konačnom odobrenju za komercijalni rad

Kompanija iz Rumunije, u vlasništvu ukrajinske grupe DTEK, uskoro očekuje konačno odobrenje za komercijalni rad svoje solarne elektrane Glodeni Solar snage 60 MW, koja je od januara priključena na nacionalnu elektroenergetsku mrežu. Elektranu upravlja DRI, podružnica DTEK-a posvećena širenju obnovljivih...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!