Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaSvjetska potražnja za...

Svjetska potražnja za energijom porasti će za 56%

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

US Energy Information Administration (EIA) je krajem ovog tjedna objavila najnovije izdanje publikacije International Energy Outlook u kojem se projicira da će korištenje električne energije na svjetskoj razini porasti za 56% do 2040. godine. Rast će uglavnom biti potaknut razvojem gospodarstava u nastajanju, uključujući i povećanje blagostanja u Kini, navodi se u izvješću.

Svjetska neto proizvodnja električne energije bi do 2040. godine trebala porasti za zapanjujućih 93% sa 20.2 bilijuna kWh u 2010. na 39 bilijuna kWh.

Obnovljivi izvori energije biti će najbrže rastući izvor proizvodnje električne energije za rastom od 2.8% godišnje do 2040. Prirodni plin i nuklearna energije biti će drugi najbrže rastući izvori energije uz povećanje od 2.5% godišnje do 2040. godine.

Proizvodnja iz postrojenja na ugljen i dalje će biti najveći svjetski izvor proizvodnje električne energije do 2040. godine, unatoč povećanju od samo 1.8% godišnje. EIA napominje kako će budućnost ugljena kao energetskog izvora uvelike ovisiti o nacionalnim politikama ili međunarodnim ugovorima koji su usmjereni ka ograničavanju emisija stakleničkih plinova.

Prema projekcijama EIA ukupna potrošnja ugljena trebala bi rasti za 1.3% godišnje, od čega će Kina, SAD i Indija biti zadužene za oko 75% globalne potrošnje. Kina bi tako trebala zadužena za čak 55% globalne potrošnje ugljena, dok će Indija biti zadužena za 10.2% potrošnje, a SAD za 9.2%.

80%-tno povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije veže se prvenstveno uz hidroenergiju i energiju vjetra koje će zauzimati 52 to jest 28% do 2040. godine. Ukupna proizvodnja električne energije iz OIE trebala bi iznositi 5.4 milijarde kWh.

U izvještaju se posebna pozornost dala i svjetskim emisijama CO2 koje bi trebala porasti na 36.4 milijardi tona u 2020. te 45.5 milijardi tona u 2040. Gledajući 2010. kao referentnu godinu, emisije bi trebale porasti za zapanjujućih 46%. Prema podacima u izvješću, ugljen će biti odgovoran za 45.3% emisija, plin za 22.2% emisija, a tekuća goriva za 32.3% emisija.

Izvor CROENERGO

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!