Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Sunce – za preporod Srbije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

U selu Badnjevac nadomak Kragujevca u završnoj fazi je izgradnja pilot postrojenja solarne toplane, u koju može da se koncentriše sunčeva energija na visokoj temperaturi i da se mesecima čuva, a koja će uskoro i biti puštena u rad.

Reč je o sistemu solarne toplane sa koncentratorom i visokotemperaturnim akumulatorom, koje je izumeo Vladan Petrović, direktor firme „Alternativna energija“. On je svojevremeno bio profesor Mašinskog fakulteta u Kragujevcu i direktor razvoja u kompaniji „Krup“ u Nemačkoj gde je živeo oko dve decenije.

Petrović u izjavi za Tanjug objašnjava da pilot postrojenje solarne toplane, prvo u Srbiji, predstavlja značajan prodor na polju energetske efikasnosti imajući u vidu da je kod obnovljivih izvora energije veliki problem njihova konstantnost.

„Prednosti ovog sistema u odnosu na postojeće u svetu su kontinuirana proizvodnja energije iz akumulirane sunčeve energije, kao i do pet puta veći kapacitet akumulacije od postojećih“, tvrdi Petrović.

U svetu postoji mali broj solarnih elektrana, ali one rade na principu akumuliranja toplote faznog prelaza.

Postojeći solarni sistemi zadovoljavju jednu trećinu dnevnih potreba za energijom iz razloga što Sunce u proseku sija osam sati dnevno, a da bi se nadomestio jaz od 16 časova, mnoge kompanije pored solarnih postrojenja imaju i elektrane koje rade na gas.

On svoj izum – pilot postrojenje solarne toplane podiže u dvorištu svoje kuće izgrađene u šumadijsko-japansko-bavarskom stilu, i kako tvrdi Petrović, njime će grejati kuću površine oko 500 kvadratnih metara kao i manji proizvodni pogon pored nje.

Mogućnost za privredni preporod Srbije

Solarna toplana u Badnjevcu je prečnika 13 metara i visine 18 metara. Sa koncentratorom i visokotemperaturnim akumulatorom ovo postrojenje može da energiju sunca akumulira i po potrebi proizvodi toplotnu energiju u kontinuitetu – 24 časa na dan svih 365 dana u godini.

„Ovaj sistem može da znači privredni preporod Srbije, jer bi uposlio na hiljade firmi koje se bave tehnologijama, uposlio bi celu mašinsku industriju, transportne sisteme i druge segmente srpske privrede. Otvorio bi i se veliki broj radnih mesta i značajno bi se redukovao uvoz gasa“, ističe Petrović.

Objašnjavajući da pilot postrojenje solarne toplane u Badnjevcu može da zagreva nekoliko stanova Petrović tvrdi da se povećanjem prečnika koncentratora za samo jedan metar povećava broj stanova, koji će se zagrevati za čak deset puta. Solarna toplana nije samo za grejanje stanova, već može da se koristi i u privredi, ali i u poljoprivredi, gde bi se plastenici zimi zagrejavali.

„Spreman sam da pomognem Vladi da sa ovom tehnologijom napravimo jedan privredni bum. Nisu ovde problem finansije, za ovu tehnologiju novac neće biti problem, moći će da se dobije iz sveta, ovde je bitna volja i želja države da stane iza ovog projekta, da ga implementira u Srbiji“, kaže Petrović, koji se iz Nemačke u rodni Badnjevac vratio sredinom 90-ih godina. „Kada bi država stala iza tog projekta, vrlo brzo bi se tehnologija izvozila na svetska tržišta, koja, već sada, pokazuju interesovanje, poput Engleza odakle su i investitori izgradnje pilot postrojenja, zatim iz Jordana, Nemačke, Kine i Norveške.“

Norvežani će, dodaje Petrović, već u utorak posetiti postrojenje u Badnjevcu, jer njih zanima visokotemperaturni akumulator kako bi sačuvali energiju vetra.

Ovaj šumadijski mašinski inženjer, koji je većinu od svojih 36 izuma patentirao u Nemačkoj, objašnjava da bi izgradnjom solarnih toplana u Srbiji, za 10 do 15 godina, nakon otplate te investicije, građani mogli praktično besplatno zimi da greju svoje domove, odnosno plaćali bi samo troškove održavanja sistema.

Primera radi, da bi se ceo Kragujevac grejao, potrebno bi bilo izgraditi solaranu toplanu čiji bi koncentrator bio prečnika i visine 90 metara i ta investicija bi u dogledno vreme bila isplativa, imajući u vidu da Kragujevac za energente za grejanje za narednih 20 godina treba da plati oko 800 miliona evra.

Uskoro i solarna toplana u Velikoj Plani

Za sada u Kragujevcu nema takvog interesovanja, ali je zainteresovana opština Velika Plana, za koju je pripremljeno idejno rešenje za solarnu toplanu, koja će nositi naziv „Lozovik 1“ (koncetrator prečnika od 55 metara, kako bi se grejalo 108 stanova u toj varošici).

„Za izgradnju pilot postrojenja solarne toplane u Badnjevcu trebalo je oko 100 hiljada evra,“ kaže Petrović i dodaje da je izvođač radova čačanska firma, a investitori su poslovni partneri iz Engleske, inače Indijci poreklom. To su Amarjit Rijad i Hardip Siera, vlasnici softverske i trgovačke kuće, koji su, kako navodi Petrović, u izgradnju toplane uložili privatno, a ne u ime kompanija.

Akumulator za solarnu toplanu jedinstven je u svetu po zapreminskim kapacitetom od 450 kilovat časova po metru kubnom a maksimalna temperatura do koje se zagreva akumulaciona masa iznosi 800 stepeni Celzijusovih, ističe Petrović.

On dodaje da sistem izolacije jezgra akumulatora, koji je, takođe, njegov izum, omogućava da toplotni gubici budu manji od šest odsto na godišnjem nivou.

Izvor Tanjug

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u aprilu 2025. uz punu operativnu pouzdanost

U aprilu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, koju zajednički poseduju Slovenija i Hrvatska, proizvela je 503.994 MWh neto električne energije, što je za 0,8 odsto više od planiranog proizvodnog nivoa od 500.000 MWh. Prošlog aprila elektrana je imala ceo mesec...

Srbija: Rosatom nudi sveobuhvatna nuklearna rešenja za jačanje energetske nezavisnosti

Rosatom je izrazio spremnost da ponudi Srbiji niz projekata nuklearnih elektrana, uključujući opcije male i velike snage, izjavila je Marija Deurić, direktorka kancelarije ruske državne korporacije u Srbiji. Govoreći na međunarodnom naučnom forumu „Energetska tranzicija Zapadnog Balkana“ održanom u Beogradu,...

Srbija: Akumulaciona hidroelektrana Bistrica napreduje kao strateški energetski projekat

Predstavnici državne elektroprivrede Srbije (EPS), lokalnih vlasti i nevladinih organizacija održali su prezentaciju u Novoj Varoši o izgradnji akumulacione hidroelektrane Bistrica. Aleksandar Jakovljević, izvršni direktor za investicije i razvoj u EPS-u, istakao je značaj projekta Bistrica, nazvavši ga najvažnijim aktuelnim...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!