Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaStruja i hipoteka...

Struja i hipoteka garancije za drugi blok

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Kineska državna kompanija China Gezhouba Group Corporation (CGGC) dostaviće Vladi Crne Gore do kraja septembra ponudu za izgradnju drugog bloka termoelektrane u Pljevljima, ali neće tražiti državne garancije za realizaciju tog posla, saznaje Portal Analitika.

To je konkretni epilog boravka premijera Igora Lukšića u Kini krajem avgusta ove godine, gdje se sastao sa predstavnicima kompanije CGGC. Iako detalji kinesko-crnogorskog dogovora još nijesu poznati, premijer Lukšić i ministar ekonomije Vladimir Kavarić su dogovorili principe na kojima će se zasnivati kineska ponuda.

Prema dogovoru Vlade i Kineza, izgradnja drugog bloka termoelektrane neće opteretiti krhki državni budžet u smislu davanja državnih garancija za taj posao. Kinezi su prihvatili da državne garancije bude – proizvedena struja u tom energetskom objektu, a u Vladi su voljni da, ukoliko bude potrebno, potpišu Kinezima hipoteku na prvi blok sve dok drugi blok ne počne da prozvodi struju.

Vlada je ovim poslom prestala sa lošom navikom izdavanja državnih garancija kojima je do krajnjih granica napregnula budžet. U prethodna dva mandata, Vlada je – nemilice i bez jasnih kriterijuma – izdavala državne garancije: u 2004. godini žirirala preduzećima za svega 14,1 milion eura da bi na kraju 2011. godine garancije narasle na čak 380 miliona eura! Ukupne garancije u prvoj polovini godine su iznosile nešto više od 350 miliona eura.

Tehnički elementi ponude: Tehnički gledano, ukoliko bude prihvaćena kineska ponuda, tender za izgradnju drugog bloka ne bi bio raspisan, već bi to bila forma sporazuma između dvije vlade. Kineske kompanije u inostranstvu isključivo posluju na principu državnih sporazuma, što znači da bi se o sporazumu o izgradnji trebala izjasniti i Vlada i Skupština.

Studija opravdanosti za ovaj projekat će biti ubrzo završena,  i to prije dostavljanja kineske ponude. Izvjesno je da će Kinezi graditi drugi blok termoelektrane – odmah pored prvog, a ne na tridesetak kilometara udaljenom Maoču.

Kinezi su analizom na terenu utvrdili da je u ovom trenutku najbolje početi sa realizacijom projekta za drugi blok TE – u nepsrednoj blizini postojećeg bloka, a da će u drugoj fazi biti obuhvaćeno i Maoče. Uprkos tom stavu, kineski partneri su osim dokumentacije za drugi blok termoelektrane Pljevlja, preuzeli i dokumentaciju za Maoče.

Za gradnju drugog bloka potrebno 330 miliona eura: Prema preliminarnim podacima, izgradnja drugog bloka koštaće 330 miliona eura, radovi će trajati najkasnije tri godine. Taj novi energetski izvor proizvodiće 1,3 milijardu kilovatsati struje (kWh), koliko u energetskom bilansu nedostraje struje Crnoj Gori.

Prema procjenama, izlazna cijena megavatsata struje biće 42 eura, što je povoljnije nego sada iz prvog bloka –  oko 50 eura po MWh.

Predstavnici Vlade i EPCG tražiće od investitora gradnju sistem “ključ u ruke”, a za uzvrat Kinezi će dobiti dugoročni ugovor o isporuci struje sa garantovanom cijenom od strane EPCG. Sistemom „ključ u ruke“ je prije tri decenije izgrađen prvi blok termoelektrane, a podrazumijeva da Kinezi upravljaju projektom od početaka pa sve do puštanja u rad drugog bloka. Novac za taj projekat bi išao iz kineskog fonda za investicije u Jugositočnu Evropu, gdje su Kinezi obezbijedili čak 10 milijardi eura.

Tri decenije bez novog izvora struje. Prvi blok termoelektrane u Pljevljima je pušten u rad oktobra 1982. godine, što znači da u Crnoj Gori pune tri decenije nije izgrađen izvor energije! Prema elektronergetskom bilansu Crnoj Gori nedostaje oko 30 odsto od ukupne potrošnje električne energije i upravo je nedostatak električne energije – kao i najavljena gradnja podvodnog kabla prema Italiji – motivisala je Kineze da uđu u finansiranje ovog projekta.

I ne samo to. Ispostavilo se da je uvoz električne energije najveći energetski problem – ne samo Crne Gore već i u regiona – a deficit električne energije redovno prati povećanje cijena energije na međunarodnom tržištu. Tako je sa 40 eura po megavatčasu (€/MWh), koliko je iznosila prosječna cijena uvoza u 2009. godini već 2010. godine prosječna cijena uvezene električne energije iznosila 44 €/MWh (eura po megavatčasu), da bi u 2011. godini dostigla 55 €/MWh, što je povećanje od, skoro 40 odsto.

Eventualnom izgradnjom II bloka TE Pljevlja i planiranim smanjenjem potrošnje KAP-a na 50 odsto, Crna Gora bi konačno imala izbalansiran elektroenergetski sistem kojim bi se dodatno garantovala sigurnost napajanja svih potrošača.

Osim benifita države i građana veliku korist imao i bi i grad Pljevlja, jer bi se kroz repro lanac sa Rudnikom uglja, tokom gradnje, i kasnije uposlilo više stotina radnika. S druge strane, kineska investicija bi imala i političke reperkusije.

To bio direktan vjetar u leđa vladajućoj koaliciji pred oktobarske izbore jer je riječ o prvoj direktnoj stranoj investiciji  – osim Željezare koja je prodata iz stečaja – koju je Vlada Igora Lušića uspijela da obezbijedi tokom ove godine.

Izvor Analitika

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Računi za električnu energiju domaćinstava pali 28% u septembru 2025, potrošnja opala skoro 27% u odnosu na avgust

U septembru 2025. godine, prosečan račun za električnu energiju domaćinstava u Crnoj Gori iznosio je 28,51 €, što predstavlja smanjenje od 27,7% u odnosu na avgust (39,45 €) i 2,8% u poređenju sa septembrom 2024. godine (29,32 €). Najniži...

Bugarska preti povlačenjem iz projekta podmorskog kabla u Crnom moru bez direktne nacionalne veze

Državno preduzeće Bulgarian Energy Holding (BEH) izrazilo je zabrinutost u vezi sa projektom podmorskog kabla u Crnom moru, upozoravajući da bi Bugarska mogla odustati ukoliko planirana podvodna elektroenergetska linija ne uključi direktnu vezu sa bugarskom prenosnom mrežom. Inicijativu promoviše konzorcijum...

Bosna i Hercegovina: FBiH smanjuje veleprodajnu cenu prirodnog gasa

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) odobrila je smanjenje veleprodajne cene prirodnog gasa, nakon predloga Federalnog ministarstva trgovine. Nova cena, koja stupa na snagu 1. oktobra 2025. godine, iznosi 406,8 evra za 1.000 kubnih metara, bez PDV-a. Povećanje cene odnosi...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!