Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaStanje životne sredine...

Stanje životne sredine u RB „KOLUBARA” , U okviru dozvoljenih normi

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Ukupni troškovi za biološku rekultivaciju u prvoj polovini godine – 18,7 miliona dinara

Sektor za zaštitu i unapređenje životne sredine predstavio je iscrpan Izveštaj o stanju životne sredine u Rudarskom basenu „Kolubara” za prvu polovinu ove godine, bazirajući ga na podacima i informacijama prikupljenim putem specijalizovanog softvera TIMS (TEAMS) za integralno praćenje parametara životne sredine svih medija, menadžment otpadom, izveštavanje o performansama korporativne odgovornosti kompanije i unapređenje nacionalnog Centra za upravljanje životnom sredinom. Kako je, pored ostalog, naglašeno, ovaj dokument, uz osnovni prikaz stanja, daje i uvid u ostvarenje ciljeva i mera politike zaštite životne sredine definisanih Nacionalnim programom zaštite životne sredine i Nacionalnom strategijom održivog razvoja Srbije.

U poglavlju koje se odnosi na rad Službe za zaštitu životne sredine Ogranka „Površinski kopovi”, dat je pregled aktivnosti u vezi sa nekoliko značajnih projekata koji su u toku. Kako se, uz ostalo, u izveštaju navodi, početkom oktobra se očekuje završetak radne verzije „Programa za realizaciju mera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu za površinske kopove „Polje C” i „Tamnava -Zapadno polje”. Izrada ovog dokumenta poverena je Ogranku „Projekt” i podsetimo, deo je obaveza rudarskog basena prema EBRD na osnovu kreditnog aranžmana za novi jalovinski sistem. Inače, vezano za „Projekat unapređenje zaštite životne sredine u PD RB „Kolubara”, u izveštaju se navodi i da su prilikom aprilske posete Lazarevcu konsultanti KfW banke obišli naselje „Rasadnik”, mesno groblje „Šopić 2” i Drobilanu na „Tamnava-Istoku”, da bi se lično uverili u situaciju na terenu, s obzirom na „veliki pritisak javnosti u Nemačkoj zbog finansiranja ovog projekta”, kako stoji u izveštaju.

U cilju jedinstvenog upravljanja vodama, uključujući poplave, suše, otpadne vode koje se ispumpavaju sa površinskih kopova, kišne i upotrebljene vode gradskih i seoskih naselja, proletos je održan inicijalni sastanak zainteresovanih strana u vezi sa izradom Generalnog projekta za uređenje vodnog režima na rekama Kolubari, Kladnici i Ub. Služba za životnu sredinu „Kopova” predočila je sve potencijalno negativne uticaje proizvodnih procesa u RB „Kolubara” na kvalitet površinskih i podzemnih voda uočene u prethodne tri godine, a obećana je puna saradnja eksperata koji su prošli internacionalnu obuku u vezi sa prečišćavanjem otpadnih voda i kontrole industrijskog zagađenja.

Kada se radi o Ogranku „Prerada”, u polugodišnjem izveštaju o stanju životne sredine, navodi sa da je merenjima na četiri lokacije utvrđeno da nije bilo prekoračenja graničnih vrednosti emisija SO2, NO2 i čađi, a da se kod suspendovanih čestica u ambijentalnom vazduhu prekoračenja kreću od 42,9 do 66,7 procenata (kod vodovoda Vreoci). Konstatuje se i da su u otpadnoj vodi, koja se nakon prečišćavanja ispušta u reku Kolubaru, koncentracije organskih materija i fenola veće od dozvoljenih vrednosti, ali da su radom postrojenja za prečišćavanje umanjene za oko 75 odsto.

U prvoj polovini godine, po osnovu ugovora o prodaji, odnosno zbrinjavanju oko 154,5 tona različitog otpada, ostvaren je prihod preko 3,66 miliona dinara (bez PDV), dok je za čišćenje separatora masti u ulja plaćeno nešto preko 400.000 dinara. Pokrenuti su tenderski postupci za prodaju oko 1.000 tona različitog otpada od obojenog metala, otpadnih guma, ulja, maziva, akumulatora, elektromotora i transformatora, za prodaju oko 25 tona papira (stare arhive), kao i dela nekompletnih vozila i njihovih delova.

Tokom junske, eksterne provere sistema sertifikata ISO 9001 i ISO 14001, od strane ovlašćene firme „Bureau Veritas”, utvrđeno je da poslovni sistem demonstrira sposobnost upravljanja procesima, kroz obezbeđenje neophodne dokumentacije, kompetentnost zaposlenih, neophodnu infrastrukturu i opremu, te da je svest zaposlenih na zadovoljavajućem nivou po pitanju upravljanja životnom sredinom.

U prvoj polovini godine, ukupni troškovi za bio¬lošku rekultivaciju u RB „Kolubara” iznose 18,6 miliona dinara, navodi se u izveštaju Sektora za zaštitu i unapređenje životne sredine. U poljoprivrednu proizvodnju (jabuka, pšenica, kukuruz, suncokret, soja i lucerka), na oko 115 hektara rekultivisanih površina, uloženo je nešto više od 7,2 miliona dinara, u šumarstvo isto toliko, a troškovi u oblasti hortikulture iznose 4,2 miliona dinara.

Na oba tamnavska površinska kopa i lokaciji novog groblja u Baroševcu zasađeno je 610 sadnica drvenastih biljaka, krčenje podrasta, drveća i žbunja je obavljeno na 107,5 hektara, čista seča na 97,5, a sanitarna na 144 hektara.

U izveštaju o stanju životne sredine u „Kolubari” konstatovana su i dva akcidenta (u maju): izlivanje oko 300 litara dizela iz jednog buldožera i kontaminacija zemljišta na mestu udesa i nepredviđenog pomeranja jalovinskih masa na prostoru unutrašnjeg odlagališta Polja „D” (klizište u Junkovcu).

Izvor RB Kolubara

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: MK Fintel Wind proširuje vetropark Košava za 36 MW novim turbinama

MK Fintel Wind planira proširenje vetroparka Košava, povećavajući kapacitet za 36 MW u naredne dve godine instalacijom 10 dodatnih vetroturbina. Trenutno, vetropark Košava, koji ima 20 operativnih turbina sa ukupnim kapacitetom od 69 MW, značajno doprinosi proizvodnji čiste energije u...

Region: Izgradnja gasovoda Severna Makedonija – Grčka počinje ovog proleća

Izgradnja novog gasovoda koji će povezati Severnu Makedoniju i Grčku trebalo bi da počne početkom ovog proleća. Projekat je dodeljen slovačkoj kompaniji Rapid Build nakon tendera koji je sprovela državna energetska kompanija Severne Makedonije, Nomagas. Prema informacijama vlasti Severne Makedonije,...

Mađarska: ABO Energy obezbedio dugoročno finansiranje od Berenberg banke za solarne projekte od 55 MW

Nemački developer obnovljivih izvora energije, ABO Energy, obezbedio je dugoročno finansiranje od banke Berenberg iz Hamburga kako bi podržao izgradnju tri solarne elektrane u Mađarskoj, ukupnog instaliranog kapaciteta od 55 MW. Prema saopštenju banke, finansiranje se obezbeđuje kroz Berenbergove Green...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!