Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeSrbiji nije potrebna...

Srbiji nije potrebna nuklearka sledećih 30 godina

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Srbija do početka četvrte decenije ovog veka ima dovoljno energetskih resursa za postojeća i nova klasična postrojenja, iz kojih bi podmirila sopstvene potrebe za električnom energijom, a tek za 30-tak godina bi mogla da se javi potreba za izgradnjom nuklearke, izjavio je Tanjugu stručnjak za energetiku u Privrednoj komori Srbije (PKS) Slobodan Petrović.

On je napomenuo da od momenta kada se donese odluka o izgradnji nuklearke, pripreme za njenu gradnju traju od 12 do 15 godina, tako da će se, decidno, tek za desetak godina znati kada će Srbija i da li će uopšte graditi nuklearnu elektranu.

U Srbiji je, inače, do 2015. na snazi moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana.

Srbija je dobro planirala gradnju svojih energetskih objekata, samo nije započela na vreme i ne zna se da li će, po toj dinamici i načinu na koji sada radi, stići na vreme da izgradi nove energetske kapacitete, ocenio je Petrović.

On je podsetio da su raspisani tenderi za izgradnju novih blokova u Termoelektrani „Nikola Tesla“ B3 i Kolubari B i precizirao da je planirano da ti kapaciteti sredinom ove decenije uđu u eksploataciju.

Najnovija havarija u japanskoj atomskoj centrali je signal da se nuklearne elektrane moraju graditi i projektovati sa još većom sigurnošću i sa još većim stepenima zaštite, kao i da treba voditi računa kod odabira lokacije, rekao je Petrović.

On je napomenuo da u susednim zemljama ima dovoljno nuklearki da bi se svaka moguća katastrofa i svaki poremećaj u njihovom radu odrazio na Srbiju identično kao i u njihovoj bliskoj okolini.

Sve što se desi, recimo, u Bugarskoj, sigurno bi se odrazilo na Srbiju za manje od pola sata, napomenuo je stručnjak PKS-a.

Srbiji će, inače, ako ne bude pratila potrebnu dinamiku i gradila klasične energetske objekte, sigurno u nekom momentu u bliskoj budućnosti nedostajati određena količina električne energije u domaćem elektroenergetskom sistemu.

Tada bi morali ući u investiciju kod suseda, kao što je na primer, učešće Srbije u izgradnji nuklearke „Belene“, rekao je on i dodao da je to ipak skupa varijanta, jer je cena instalisane snage u izgradnji takvog objekta znatno veća od prosečne.

Izvor Tanjug.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Ekonomija širenja skladišta: Strateške rezerve, integracija LNG-a i balansiranje tržišta električne energije u Srbiji

U srcu ranjivosti Srbije u pogledu gasa leži jednostavna strukturna činjenica: zemlja nema dovoljno skladišnih kapaciteta da preživi dugotrajne šokove u snabdevanju ili da u potpunosti učestvuje u novoj evropskoj gasnoj ekonomiji. Skladištenje više nije samo infrastrukturni resurs; ono...

Budućnost gasa u Srbiji: Pravci snabdevanja, ranjivost tržišta, izloženost cenama i tranzicija ka novom regionalnom gasnom poretku

Prirodni gas je postao najsenzitivniji energetski input za Srbiju, ne zbog obima — Srbija troši znatno manje gasa od glavnih evropskih tržišta — već zbog strukturne izloženosti zemlje jednom dobavljaču, jednom pravcu i gasnom sistemu duboko isprepletenom geopolitičkim pritiscima....

Finansijske osnove srpskog downstream sektora nafte: Ekonomija rafinerija, veleprodajne razlike, maloprodajne marže i tranzicija ka energijama van nafte

Finansijska arhitektura srpskog downstream sektora nafte oblikovana je kombinacijom struktura operativnih troškova, geopolitičke izloženosti i promenljivih regionalnih logističkih tokova. Profitabilnost svakog segmenta – rafiniranja, veleprodajne distribucije i maloprodaje – zavisi ne samo od globalnih cenovnih krivih, već i od...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!