Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Toplane traže poskupljenje

Srbija:Toplane traže poskupljenje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Uoči početka grejne sezone, toplane po Srbiji traže poskupljenje svojih usluga – od četiri, do čak osamnaest odsto.

Pred početak grejne sezone, još jednom je pokrenuto pitanje cene grejanja. U nekoliko gradova toplane su zatražile poskupljenje, o čemu tek treba da odluče lokalne samouprave.

Najmanje poskupljenje traži se u Kraljevu, oko tri dinara po kvadratu, zatim u Subotici, gde neće biti veće od četiri i po procenta.

Toplane u Boru i Beogradu traže oko pet i po procenata, dok bi najveća promena mogla da bude u Kragujevcu – gde je traženo poskupljenje od 17,9 odsto.

Korisnici u Boru ipak će se još neko vreme grejati po staroj ceni, jer je odlučivanje o poskupljenju odloženo za neku od narednih sednica gradske skupštine.

Ako poskupljenje ne bude prihvaćeno, Toplana neće moći da funkcioniše, upozorava direktor tog preduzeća Milovan Stupar.

“Mi smo uspeli da skinemo blokadu prema EPS-u za isporučenu električnu energiju i ugalj iz prethodnog perioda, dobili smo reprogram na 60 meseci. To u ratamo možemo redovno izmirivati, plus tekuće obaveze koje treba da budu sastavni deo nove cene. Zato i tražimo novu cenu“, kaže Stupar.

Svaki od 58 gradova koji se daljinski greju ima svoje probleme, kaže Slobodan Petrović iz Privredne komore Srbije. Jedan od njih je održavanje rada, za koje, po njegovim rečima, mora da postoji granica u ceni.

“Troškovi za toplotnu energiju nikad nisu imali ekonomsku cenu i dostigli nivo da mogu da obezbede prostu reprodukciju i svoj razvoj“, podseća Petrović.

“Svako poskupljenje u ovom trenutku pomaže toplanama da prebrode zimski period i da budu zadovoljni oni koji koriste tu toplotnu energiju. Pored svih teškoća koje imaju i u naplati, i u merenju i u svojim modernizacijama, ta cena, koliko god poskupi, u ovom momentu nije tržišna“, objašnjava on.

Srbiji narednih godina predstoji liberalizacija čitavog energetskog tržišta. To za korisnike znači postepeno sve više cene, ali i poboljšanje usluge. Uz to su neophodni i restrukturiranje i modernizacija koje u većini toplana još nisu još ni započeti.

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!