Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Obaveze RB „Kolubara“...

Srbija:Obaveze RB „Kolubara“ prema Republici Srbiji, lokalnoj zajednici i susednim opštinama, Renta povećana tri puta

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Prošle godine obaveze prema državi i opštinskim upravama dostigle sumu od oko 2,6 milijardi dinara. – Samo na ime rente godišnje se izdvaja oko 1,1 milijarde dinara

Proizvodnja uglja i otkrivke primarni je zadatak Rudarskog basena „Kolubara“, koji on uspešno ostvaruje, ali doći do grumena „crnog zlata“ nimalo nije jednostavno, što najbolje znaju zaposleni i poslovodstvo ovog preduzeća. Poslovni rashodi, pored troškova materijala, goriva, električne energije, amortizacije, održavanja i plata zaposlenih, sadrže i brojne obaveze među kojima su i one prema državi. Njoj se plaća u vidu poreza na imovinu, obaveza za građevinsko zemljište, obaveze po osnovu zaštite životne sredine, korišćenja mineralnih sirovina, vodnog doprinosa i drugih sličnih fiskalnih davanja. Ove obaveze spadaju u kategoriju troškova na koju Privredno društvo ne može da utiče, jer se upravo radi o izdacima čiju visinu svojim odlukama uređuje Republika Srbija, a značajan deo i lokalna samouprava. Da je reč o većim svotama pokazuje podatak da u strukturi ukupnog poslovnog rashoda ove obaveze čine više od šest odsto.
U protekloj 2012. godini obaveze prema državi zabeležile su značajan rast i iznosile su oko 2,65 milijardi dinara. U odnosu na 2011. godinu one su bile veće za jednu trećinu ili za oko 34 odsto. Najveći deo ukupnih obaveza prema državi odnosi se na rentu, odnosno na naknade za korišćenje mineralnih sirovina i iznosile su više od 1,17 milijardi dinara. Ovaj iznos rente u odnosu na 2011. godinu uvećan je za gotovo 140 odsto. Razlog za ovako drastično uvećanje leži u činjenici da je krajem 2011. godine novim Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima između ostalog stopa rente, koja se primenjivala na prihod ostvaren od prodaje uglja, uvećala sa jedan na tri odsto, što je predstavljalo povećanje od 300 odsto. Efekti tog uvećanja su se pokazali u 2012. godini. Novim Zakonom, pored postojeće naknade za korišćenje mineralnih sirovina, uvedena je i nova stavka u vidu naknade za korišćenje nemetaličnih sirovina za dobijanje građevinskog materijala (naknada za lomljeni kamen, kvarcni pesak i građevinski šljunak). Inače, pored rente, značajne sume, u iznosu od 1,1 miliona dinara, izdvajaju se i na ime naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, porez na imovinu je bio 104 miliona, dok je naknada za zagađenje životne sredine bila veća od 170 miliona dinara.
Od početka godine do avgusta, u Rudarski basen „Kolubara“ pristigla su ukupno 73 rešenja za različite poreze, a sa onim koja će tek pristići, ukupna zaduženja iznosiće do kraja ove godine oko 2,49 milijardi dinara. S obzirom na to da je deo obaveza (oko jedne milijarde) prenet iz 2012. godine, i pored uplata većih od 1,36 milijardi do početka avgusta, očekivani ukupni dug za ukalkulisane obaveze „Kolubare“ iz 2012. i 2013. godine i dalje je veći od 2,1 milijarde.
Brojne obaveze koje Rudarski basen „Kolubara“ ima u različitim oblastima svoga delovanja, nesumnjivo utiču na likvidnost ovog privrednog društva, zato je jedan od zacrtanih ciljeva poslovanja u narednom periodu i ekonomsko-finansijska konsolidacija, s težištem na obezbeđenju većeg stepena likvidnosti.

Ima kašnjenja

Naknada za rentu u 2013. godini biće približno ista kao i prošle godine i, prema procenama, kretaće se oko 1,17 milijardi dinara. Kod plaćanja rente, deo uplate od 50 odsto ide republici, a drugih 50 odsto ide opštinama na čijim teritorijama se vrši eksploatacija uglja srazmerno količinama koje se sa tih teritorija obezbeđuju za energetski bilans EPS-a. Ima izvesnog kašnjenja u izmirivanju i ovih obaveza. Prema podacima nadležnog Ministarstva prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja, od ukupno 1,5 milijardi koje se duguju za rentu, 810 miliona je dug prema opštini Lazarevac, oko 660 miliona je dug Lajkovcu i 47 miliona dinara Ubu.

Najveći deo ukupnih obaveza prema državi odnosi se na rentu, odnosno na naknade za korišćenje mineralnih sirovina.

Izvor; EPS Kwh

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte i TTF gasa skaču usled tenzija na Bliskom istoku i zabrinutosti oko snabdevanja

Fjučersi na Brent naftu za naredni mesec na ICE tržištu zabeležili su najnižu nedeljnu cenu poravnanja od 66,87 dolara po barelu u utorak, 10. juna. Tokom većine sesija druge nedelje juna, cene su se kretale ispod 70 dolara po...

Evropa: Potrošnja električne energije raste u većini tržišta uz porast temperatura početkom juna 2025. godine

U drugoj nedelji juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Italija je zabeležila najveći porast od 12%, što je rezultat oporavka potrošnje nakon praznika Dana Republike 2. juna. Francuska je...

Rekordni rast solarne energije i različiti trendovi vetra obeležili početak juna na evropskim energetskim tržištima

Tokom nedelje od 9. juna, proizvodnja solarne fotonaponske energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u odnosu na prethodnu nedelju. Nemačka je zabeležila najveći rast od 41%, zatim Francuska sa 38% povećanja. Proizvodnja u Italiji porasla je za...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!