Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Katastrofalna nesreća uništila...

Srbija:Katastrofalna nesreća uništila Obrenovac

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Voda je donela smrt i zauvek promenila život

Bilans tragedije – ljudske žrtve, hiljade raseljenih i skoro totalna materijalna šteta. Nezapamćene poplave zauvek su izmenile mapu Srbije

„Voda je, u svom iskonskom obliku, mogla i da obesmisli svaku priču o ovom gradu. Da svaku njegovu mogućnost ostavi zatrpanu pod dubinom morskog plavetnila. Panonskog. Ali nije. Odlučila je da iz ovog prostora oteče, presuši i otvori tokove novog, drugačijeg bogatstva života. Nekim je gradovima prosto suđeno da nastanu. Obrenovac je, ako mislimo na vodu, zaista srećno mesto!“.

Ove rečenice nalaze se još uvek na zvaničnom sajtu nesrećnog grada, u delu koji opisuje njegovu istoriju i lepotu. Trebalo je da zvuči poetično. Polovinom maja ispostavilo se da je fatalno, tragično i na kraju krajeva – netačno. Možete li, iako je u ovom trenutku to savršeno nebitno, da zamislite nešto više ironično?

Obrenovac koji smo znali više ne postoji

Priroda je surova i neumoljiva. Odlučila je da nas sve, ušuškane u moderni način života, još jednom na to podseti i to na najjeziviji mogući način. Ovoga puta u našem regionu, našoj zemlji, jednom našem gradu.

Stanovici  Obrenovca (kojih, prema popisu iz 2011. ima oko 71.000)vodili su do pre nekoliko dana, zajedno sa ostalim građanima osiromašene Srbije, svoje svakodnevne egzistencijalne bitke, verovatno misleći da ne može biti mnogo gore nego što im je bilo do sad. Sirena kojom je pred zoru proglašena opšta opasnost i borba za goli život koja je nakon toga usledila pokazali su nam svima u roku od nekoliko sati koliko smo bili u zabludi.

Voda, koja je nadolazila neverovatnom brzinom, nosila je sve pred sobom. Hiljade ljudi ostalo je zarobljeno u svojim domovima, užasnuti onim što ih je zadesilo, potpuno nemoćni pred nadolazećom katastrofom.

Normalan čovek može samo da nasluti horor koji su, oni srećniji,  preživeli – mrak, haos, nebo koje se otvorilo i voda koja neumoljivo nadire. I agoniju koja je usledila tokom narednih nekoliko dana dok su, razdvojeni od svojih najmilijih, bez hrane i vode i neznajući šta će sledeće da ih zadesi, čekali evakuaciju i gledali ono što je od njihovog grada ostalo.

Nedelju dana nakon katastrofe, dok opasnost od poplava još uvek preti u nekim delovima naše zemlje, suludo je i pokušavati sagledati štetu, a kamoli posledice ovih dramatičnih događaja. Dok se reke polako povlače, jasno je da je čitav Obrenovac, osnovan polovinom devetnaestog veka, pretvoren u hrpu mulja, krša i ruševina.

Spasioci, koji još uvek rade na terenu pomažući unesrećenima i izvlačeći žrtve, ustupiće, nadamo se, uskoro mesto ekipama koje će pokušati da uklone otpad i izvrše dekontaminaciju terena. Do nas u ovom trenutku stižu jezive slike  – opustošene kuće koje su ostale „na nogama“,a u kojima se više ne može živeti, stambene zgrade zauvek uništene vlagom i truljenjem, isprevrtane olupine automobila.

Scene iz najjezivijih apokaliptičnih filmova postale su, i tek će, što je najgore, biti deo svakodnevice svih nas. Mnoge opasnosti tek prete, a država i njene institucije koje su pretrpele strahovit udarac, moraće da se izbore sa brojnim izazovima koji su pred svima nama.

O ljudskim sudbinama ne usuđujemo se još uvek ni da mislimo, ni da govorimo. Konačan broj žrtava još uvek nije poznat. Deca, stari, bolesni i nemoćni preko noći su ostali bez ičega.

Stručnjacine daju procene kada će i da li će unesrećeni, smešteni u prihvatnim centrima na teritoriji Grada Beograda, moći da se vrate svojim kućama i šta će biti sa onima koji više nemaju gde.Porodice su razdvojene, strah i očaj vide se bukvalno na svakom licu, koja su dospela na naslovne strane i u udarne vesti svetskih novina i televizija.

Humanitarna pomoć, na sreću, počela je da stiže, a mnogi građani Srbije, iako su i sami ugroženi poplavama, udružili su se u nameri da pomognu onima koje je ova tragedija najsurovije pogodila.

Decenijama se činilo da su fatalne prirodne katastrofe (za razliku od ekonomskih, društvenih, istorijskih) zaobilazile ove prostore.

Poplava, koja je odnela brojne ljudske živote, obrisala sa mape čitav jedan grad i devastirala kompletnu infrastrukturu, poljoprivredu i privredu naše zemlje, koja se ionako držala na klimavim nogama, zatekla nas je nespremne. Što je najgore, ova tragedija otvorila je jedan sasvim novi front opasnosti, čije pretnje do sada, čini se, nismo ni bili svesni.

Izvor Serbia Energy

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte i TTF gasa skaču usled tenzija na Bliskom istoku i zabrinutosti oko snabdevanja

Fjučersi na Brent naftu za naredni mesec na ICE tržištu zabeležili su najnižu nedeljnu cenu poravnanja od 66,87 dolara po barelu u utorak, 10. juna. Tokom većine sesija druge nedelje juna, cene su se kretale ispod 70 dolara po...

Evropa: Potrošnja električne energije raste u većini tržišta uz porast temperatura početkom juna 2025. godine

U drugoj nedelji juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Italija je zabeležila najveći porast od 12%, što je rezultat oporavka potrošnje nakon praznika Dana Republike 2. juna. Francuska je...

Rekordni rast solarne energije i različiti trendovi vetra obeležili početak juna na evropskim energetskim tržištima

Tokom nedelje od 9. juna, proizvodnja solarne fotonaponske energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u odnosu na prethodnu nedelju. Nemačka je zabeležila najveći rast od 41%, zatim Francuska sa 38% povećanja. Proizvodnja u Italiji porasla je za...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!