Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Hronični problem plivajućeg...

Srbija:Hronični problem plivajućeg otpada

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Drimsko-limske hidroelektrane nemoćne da stanu na put nekontrolisanom bacanju smeća u reke Drinu, Lim i Moravu

U zaštitu životne sredine PD „Drimsko-limske hidroelektrane” nije uloženo mnogo finansijskih sredstava, ali jeste uloženo mnogo rada, rekla je Marijana Sarić tokom prezentacije na prvom Eko skupu, održanom 16. decembra u Direkciji RB „Kolubara” u Lazarevcu. U sastav ovog privrednog društva ulaze hidroelektrane Bajina Bašta, Limske hidroelektrane, hidroelektrana Zvornik i hidroelektrane Elektromorava.

Najveći problem Drinsko-limskih hidroelektrana je plivajući otpad, koji se ne stvara u samim elektranama, već je posledica neodgovornog i masovnog bacanja smeća u reke. Rešavanje ovog problema ipak spada u obaveze elektrana,  i zahteva ulaganje značajnih novčanih sredstava. Otpad skupljaju radnici hidreoelektrane, a po potrebi se angažuju ronioci i treća lica. U svrhu zbrinjavanja plivajućeg otpada, koji najčešće predstavlja plastična ambalaža i flaše, kupljena je presa za baliranje plastike.

U proteklom periodu renovirani su magacin ulja i maziva i magacin za skladištenje opasnog otpada, a obezbeđen je i rezervoar za prihvatanje ulja u slučaju akcidenta.

Plan Drinsko-limskih hidroelektrana za 2014. godinu uključuje zbrinjavanje piralenskih transformatora, poribljavanje akumulacionih jezera i kontinuirano rešavanje problema plivajućeg otpada.

Izvor; RBK

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Fortenova Grupa prodaje 21 Maxen benzinsku stanicu u okviru strategije prodaje imovine

Fortenova Grupa nastavila je proces prodaje imovine nasledjene od bivšeg Agrokora. Prema slovenačkim medijima, najnovija transakcija odnosi se na 21 samouslužnu Maxen benzinsku stanicu koju upravlja M-Energija, kompanija unutar maloprodajne mreže Mercator. Ovim portfoliom, M-Energija postaje četvrti po veličini operater...

Region: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u avgustu 2025.

U avgustu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 505.322 MWh neto električne energije, što je 1,06% više od planirane proizvodnje od 500.000 MWh. U istom mesecu prethodne godine elektrana je proizvela 503.751...

Srbija: Vlada odobrila Prostorni plan za gasovod MG14

Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom se definiše Prostorni plan za glavni gasovod MG14, projekat dug 146 kilometara koji ide od Orljana kod Niša, preko Leskovca i Vranja, do granice sa Severnom Makedonijom. Trasa će obuhvatiti i područja Vladičinog...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!