Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Dragan Jovanović, direktor...

Srbija:Dragan Jovanović, direktor PD „TE-KO Kostolac“, Šansa za graditelje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U izgradnju bloka B3 u «Kostolcu» i proširenje kapaciteta kopa «Drmno» uložiće se 715,6 miliona dolara. – Biće angažovano nekoliko hiljada ljudi iz domaće elektromašinogradnje i građevinarstva. – Poverenje domaćoj pameti

Potpisivanjem ugovora o izgradnji novog termobloka «Kostolac B3» i proširenju kapaciteta na kopu «Drmno» predstavnici JP EPS, PD «TE-KO Kostolac» i kineske kompanije CMEK označili su ne samo veliki iskorak srpske elektroprivrede iz gotovo 30-godišnjeg perioda bez ijednog novog većeg kapaciteta za proizvodnju električne enrgije, nego i ulazak u jednu od najvećih, ako ne i najveću investiciju u Srbiji, koja će doneti značajnu materijalnu vrednost, ali i novi zamah u podizanju stručnosti, pa i ukupne duhovnosti u elektroprivrednoj delatnosti Srbije. Ovo je u intervjuu za naš list rekao Dragan Jovanović, direktor PD „TE-KO Kostolac“, s kojim smo razgovarali o tek potpisanom ugovoru, pripremama za početak izgradnje „Kostolca B3“ i proširenje kapaciteta na kopu „Drmno“, to jest o nastavku realizacije kineskog kredita u „Elektroprivredi Srbije“ i Privrednom društvu „TE-KO Kostolac“.

Slika sa potpisivanja ugovora odavala je utisak velikog i svečanog događaja. Da li je to bila atmosfera koja je realno preneta  javnosti?

Da. Bilo je i svečano i veoma značajno to što smo potpisali ugovorni sporazum o izgradnji novog bloka B3 i što su se stekli svi uslovi da počnemo konkretne pripreme za početak izgradnje tog bloka u narednoj, 2014, godini. Da podsetim, reč je o realizaciji dela državnog sporazuma Republike Srbije i Republike Kine, koji ovaploćuje prijateljstvo naših dveju država i naroda.

Ovim ugovorom u EPS-u i «Kostolcu» počinje realizacija druge faze tzv. kineskog aranžmana, koja obuhvata izgradnju termobloka od 350 megavata i proširenje kopa «Drmno» sa sadašnjih devet na 12 miliona tona godišnje proizvodnje uglja, što obezbeđuje rad postojeća dva i trećeg, novog, bloka. Ukupna vrednost ovog ugovora je 715,6 miliona dolara i mi očekujemo da taj kredit dobijemo pod vrlo povoljnim uslovima: sa dva i po odsto fiksne kamate na godišnjem novou, sedam godina grejs perioda i dvadeset godina otplate. Vlada Republike Srbije daje garanciju za ovaj kredit i ta sredstva već su ušla u Nacrt budžeta za iduću godinu. Prva faza još je u toku, a ona obuhvata revitalizaciju postojaća dva bloka u TE «Kostolac B», kao i izgradnju postrojenja za odsumporavanje na svakom od njih.

U planu je da novi blok bude na mreži 2019. godine? Da li je to realno?

Prvobitno bila je opcija da se blok izgradi za 52 meseca, što je u skladu sa svetskim standardima gradnje ovakvih objekata. No, mi smo tražili produženje roka za šest meseci radi pribavljanja velikog broja dozvola i saglasnosti, koje se za ovako veliki energetski kapacitet zahtevaju. Tako je ugovoreno da izgradnja traje 58 meseci i verujem da je to sasvim realan period za izgradnju novog termobloka, koji će se nasloniti na postojeću infrastrukturu u TE «Kostolac B».

Pre nekoliko meseci urađeni su predfizibiliti studija opravdanosti sa generalnim projektom i ekonomski elaborat ili bankabiliti studija. Šta sada, posle potpisivanja ugovora, treba najpre da se uradi?

Potrebno je da što hitnije podnesemo nove kreditne aplikacije kineskoj «Eksim banci», uz koje treba da dostavimo svu potrebnu dokumentaciju, a to su, pre svega, sada potpisani ugovorni sporazum, fizibilita studija sa idejnim projektom za izgradnju bloka B3, fizibiliti studija proširenja kopa «Drmno» i studija o proceni uticaja na životnu sredinu, a onda i niz drugih, finansijskih, dokumenata. Posle podnošenja aplikacije trebalo bi da počnu pregovori sa bankom o ugovoru o zajmu i njegovo konačno potpisivanje. Sa naše strane te pregovore treba da vodi Ministarstvo finansija. Posle potpisivanja ugovora sa «Eksim bankom» sledi njegova ratifikacija u Skupštini Srbije. Iza toga JP EPS uplaćuje avans od 15 odsto vrednosti kredita i tada ugovor postaje efektivan.

A kakve pripreme slede u samom «Kostolcu» i EPS-u?

Mi bez odlaganja treba da nastavimo rad na projektu. Odmah treba da počne stvaranje organizacione forme i definisanje kadrovskog sastava tima u EPS-u koji će voditi projekat. Da, tačno to mislim: projekat treba da vodi EPS-ov tim. U njemu će, svakako, biti i stručnjaci iz «TE-TO Kostolac». Smatram da je to – dakle vodeća uloga stručnjaka iz EPS-a – prvi veliki doprinos ovog projekta «Kostolcu», EPS-u i Srbiji. To je mogućnost da posle skoro tri decenije možemo u ovakav energetski projekat da uključimo domaće inženjerske, ekonomske, pravne i druge kadrove. To je velika prilika da iškolujemo svoje stručnjake za vođenje velikih investicionih projekata. Nisam protivnik angažovanja stranih konsultantskih institucija, ali tek ako prethodno uključimo svu raspoloživu domaću pamet. Tu mislim na sve vrsne stručnjake, koji su odlično znali da upravljaju elektranama i ukupnim elektroenergetskim sistemom u uslovima kakvi su kod nas dugo bili redovno stanje, a u razvijenim kompanijama ni noćna mora. Naši stručnjaci su se isto tako uspešno nosili s modernizacijom kapaciteta u ovom veku i prihvatanjem najmodernije tehnologije. Takođe mislim i na naše fakultete, sa kojima EPS sarađuje tesno i stalno. Posebno mislim na domaće institute u svim oblastima koje se tiču izgradnje termobloka.

Da li je tačno da su izgradnju ugovarali stručni timovi «Kostolca i EPS-a bez angažovanja stranih konsultanata?

Sve do sada, izuzev studija o kojima sam već govorio, uradili su stručnjaci iz «Kostolca» i EPS-a. Imali su pomoć profesora sa Tehničkog fakulteta u Beogradu, ali to je zaista bila samo pomoć. Nosioci posla, naročito kod ugovaranja karakteristika bloka, opreme i tehnologije, bili su naši ljudi. Pri tome, moram da istaknem da su stručnjaci iz CMEK-a bili otvoreni za sva pitanja i da su renomirani u izgradnji termoblokova.

Kada je tako, da li je ugovaranje sa CMEK-om dugo trajalo zbog složenosti projekta ili odabira opreme?

Ne bih rekao da je dugo trajalo, već upravo onoliko koliko je bilo potrebno da se sagledaju svi segmenti izgradnje i karakteristika bloka sa natkritičnim parametrima, kakav ćemo graditi. Faktički, do avgusta ove godine bili su usaglašeni i parafirani svi elementi za drugu fazu, s tim što je, moram da naglasim, CMEK prihvatio sve naše zahteve, i u pogledu karakteristika bloka sa natkritičnim elementima i u pogledu emisije štetnih gasova, a sve je definisano u skladu s najvišim evropskim standardima. Ne samo sa sada važećim standardima, već i sa onim koji će stupiti na snagu od 2018. godine. Ugovorena je i najbolja oprema koja se nudi na tržištu, kineske i evropske proizvodnje.

Više puta ste govorili o značaju ovog projekta. Šta je na prvom mestu?

Na prvom mestu je to što ćemo dobiti novi kapacitet velike snage (350 megavata), koji će od 2020. godine doprinositi većem stepenu energetske nezavisnosti Srbije, kao i boljem pozicioniranju JP EPS na energetskom tržištu. To je ono što će biti nova vrednost u elektroenergetici. I sama izgradnja bloka doneće veliki boljitak u našoj zemlji. Tokom realizacije projekta B3 biće angažovana domaća operativa, kako građevinska, tako i ukupna elektromašinogradnja. Na tom poslu biće angažovano više hiljada ljudi. Ali, povrh svega toga, uz ekonomsku svrhu, ovaj projekat donosi sobom nove tehničko-tehnološke novine, koje će podići znanje i stručnost svih koji učestvuju u njegovoj realizaciji, što je vrednost koju nije moguće izmeriti, a višestruko i dugo će se ubirati njeni plodovi. Ubeđen sam da će ovaj investicioni poduhvat uzdići sve ljude koji budu angažovani u njemu na viši nivo ne samo stručnosti nego i duhovnosti. Mislim na onu sferu duha koja se širi radom i razmenom iskustva i znanja s drugima.

Koliko će ova investicija biti isplativa?

Studijom opravdanosti ovaj projekat je ocenjen profitabilnim, što znači da će «Kostolcu», EPS-u i Srbiji donositi dobit. Pri tome, treba imati u vidu da ćemo kineski kredit dobiti pod prefercijalnim uslovima i da ćemo izgraditi novi termokapacitet sa natkritičnim parametrima i povišenim stepenom korisnosti (43 odsto), koji će odgovarati savremenim tehničkim standardima, a u pogledu zaštite životne sredine i sa budućim najstrožim koeficijentima emisija štetnih gasova i pepela. Dakle, gradićemo blok koji će sam sebe isplaćivati i koji se, već samim tim što je energetski objekat, u svetu svrstava u najisplativiju investiciju.

Sjajna investicija

U javnosti se vaše ime povezuje sa izlaskom „Kostolca“ iz jednog dužeg perioda tavorenja. Govori se da kineski aranžman ne bi u prvoj fazi išao tako efikasno bez vaše upornosti. Šta kažete na to?

– Mi smo u „Kostolcu“ napravili dobru investicionu klimu. Neću da budem lažno skroman i da kažem da nema veze sa mnom. No, jasno je da to nije delo samo jednog čoveka. Tu su svi zaposleni u PD „TE-KO Kostolac“ i velika podrška poslovodstva i Upravnog odbora EPS-a, Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, kao i Vlade Srbije. Ovo što sada radimo zaista je izuzetno. Ali, mi ćemo uskoro ponuditi jedan još bolji projekat, jednu sjajnu investiciju. To je otvaranje kopa „Zapadno polje“, sa oko 400 miliona tona rezervi uglja, dovoljnih za radni vek elektrane od hiljadu megavata. Ubeđen sam da sa eksploatacijom uglja treba žuriti, jer neće još dugo ova planeta dozvoljavati da se ugalj sagoreva. Zato sada na tome radimo – istakao je Dragan Jovanović.

Izvor EPS KWH

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte i TTF gasa skaču usled tenzija na Bliskom istoku i zabrinutosti oko snabdevanja

Fjučersi na Brent naftu za naredni mesec na ICE tržištu zabeležili su najnižu nedeljnu cenu poravnanja od 66,87 dolara po barelu u utorak, 10. juna. Tokom većine sesija druge nedelje juna, cene su se kretale ispod 70 dolara po...

Evropa: Potrošnja električne energije raste u većini tržišta uz porast temperatura početkom juna 2025. godine

U drugoj nedelji juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Italija je zabeležila najveći porast od 12%, što je rezultat oporavka potrošnje nakon praznika Dana Republike 2. juna. Francuska je...

Rekordni rast solarne energije i različiti trendovi vetra obeležili početak juna na evropskim energetskim tržištima

Tokom nedelje od 9. juna, proizvodnja solarne fotonaponske energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u odnosu na prethodnu nedelju. Nemačka je zabeležila najveći rast od 41%, zatim Francuska sa 38% povećanja. Proizvodnja u Italiji porasla je za...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!