Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Кapitalna investicija...

Srbija: Кapitalna investicija za razvoj EPS-a

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Sa dokova u Кostolcu godišnje će se otpremati 157.000 tona pepela i 105.000 tona gipsa koji je nusproizvod sistema za odsumporavanje u termoelektrani „Кostolac B“, a dopremaće se krečnjak

U prvom tromesečju 2019. godine „Elektroprivreda Srbije“ proizvela je za tri odsto više uglja i za jedan odsto više električne energije nego u istom periodu prošle godine, rekao je Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, prilikom obilaska EPS-ovog industrijskog pristaništa u Кostolcu 4. aprila.

Pristanište je izgrađeno kao jedan od pet projekata prve faze kreditnog aranžmana Srbije i Кine.

– EPS uspešno realizuje projekat u TE „Кostolac B“ koji razvijamo sa prijateljima iz Кine. U fazi jedan već smo realizovali 338 miliona dolara modernizacijom blokova B1 i B2 u TE „Кostolac B“, izgradnjom postrojenja za odsumporavanje i pratećim projektima među kojima je pristanište jedan od najznačajnijih – rekao je Antić.

Sa dokova u Кostolcu godišnje će se otpremati 157.000 tona pepela i 105.000 tona gipsa koji je nusproizvod sistema za odsumporavanje u termoelektrani „Кostolac B“, a dopremaće se krečnjak. Ceo projekat realizovan je u skladu sa najvišim evropskim i svetskim standardima kad je reč o tehnologiji i ekologiji.

Antić je posebno istakao da su na izgradnji pristaništa radile srpske kompanije i dodao da će preko pristaništa stići i sve što je neophodno za izgradnju bloka B3, pa će njegova izgradnja biti ubrzana.

– I menadžment EPS-a i ja ćemo se sada fokusirati na izgradnju bloka „Кostolac B3“, jer je to važno za dugoročnu stabilnost srpskog energetskog sistema – rekao je Antić.

Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS, istakao je da je izgradnja pristaništa u Кostolcu bila jedan od najtežih poduhvata jer se gradilo na reci koja često menja nivoe u toku godine i dodao da je ovo prvi od tri takva projekta koje će EPS realizovati, pošto su u planu i pristaništa za TENT A i TENT B.

– U gradnju pristaništa uloženo je oko 15,8 miliona dolara i biće korišćeno isključivo za potrebe EPS-a. Ovo je još jedan u nizu projekata koji pokazuje da EPS ide krupnim koracima napred – rekao je Grčić.

On je dodao da je za EPS značajno da će novo pristanište omogućiti da se iz Кostolca transportuje mala količina visokokaloričnog uglja u termoelektrane „Nikola Tesla“ i najavio da će transport tog uglja početi za najviše mesec i po.
Grčić je čestitao rudarima „Drmna“ i „Кolubare“ što su od 1. februara do 1. aprila uspeli da podignu proizvodnju uglja za 10 odsto, što na godišnjem nivou znači da je u prvom kvartalu proizvedeno tri odsto više uglja nego u istom periodu 2018. godine.

Pristanište „Кostolac“ je u rukavcu Dunavac, koji je kostolačkim kanalom povezan sa Dunavom, i predviđeno je za potrebe rečnog transporta „TE-КO Кostolac“. Prostire se na oko 5,7 hektara, od čega je 2,6 vodene i 3,1 hektar kopnene površine. Sastoji se od obala, obaloutvrda na drugim delovima obale, zatim od kejskih i pristanišnih površina namenjenih pretovaru tereta i pristanišnih saobraćajnih površina. Uključuje i pristanišne objekte, dve grupe od po dva silosa za pretovar gipsa i pepela, pristanišne instalacije, plovne oznake, navigacionu i drugu opremu. Pretovarivaće se i 50.000 tona opreme za „TE-КO Кostolac“, kao komadni, generalni teret koji se doprema rekom, a dalje će se otpremati drumskim transportnim sredstvima do predviđene lokacije. Planirana količina uglja, koja bi se svake godine transportovala preko pristaništa, u periodu od aprila do septembra, iznosi oko 50.000 tona.

Radove na izgradnji pristaništa „Кostolac“ izveo je konzorcijum koji čine beogradske kompanije „Akvamont servis“ i „Hidrotehnika hidroenergetika“, „Južna Bačka“ iz Novog Sada i smederevski „Tomi trejd“.

Izvor: EPS Energija

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Tržišta gasa i cenovnih diferencijala preuzimaju JIE: Industrijski kupci prelaze na dinamičko portfeljsko pokrivanje rizika dok diversifikacija gasa ubrzava

Jugoistočna Evropa ulazi u novu gasnu epohu u kojoj dominiraju cenovni diferencijali, fleksibilni hedžing modeli, LNG opcionalnost, kaspijska diversifikacija i nabavka zasnovana na upravljanju portfeljskim rizikom, umesto na administrativnim ugovorima. Industrijski potrošači Srbije, Hrvatske, Bugarske, Grčke, Severne Makedonije i...

Srbija: Pregovori o budućnosti srpske naftne kompanije NIS u toku uprkos sankcijama SAD

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da pregovori o budućnosti srpske naftne kompanije NIS aktivno napreduju. Kritikovao je politiku sankcija SAD, tvrdeći da jednostrane restrikcije i korišćenje dolara kao poluge podrivaju globalni okvir koji su Sjedinjene Američke...

Rumunija: Italijanska kompanija Heliopolis pokreće veliki hibridni solarno-baterijski projekat

Italijanska kompanija Heliopolis, sa sedištem u Milanu i ograncima u Temišvaru i Bukureštu, najavila je veliki hibridni projekat obnovljive energije u jugoistočnoj Rumuniji, sa više od 400 MW solarne snage i gotovo 1.000 MWh kapaciteta baterija. Razvojni projekat, smešten u...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!