Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Zaustavljena flotacijska...

Srbija: Zaustavljena flotacijska proizvodnja

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Nakon remonta i servisiranja postrojenja za sekundarno i tercijalno drobljenje u maju, u Rudniku bakra Majdanpek je početak juna vreme za remont primarne drobilice, zbog čega je predviđen sedmodnevni zastoj u proizvodnji. Svi planirani poslovi treba da budu završeni najkasnije do kraja juna, a nabavka dve nove drobilice, kao i remont primarne drobilice treba da doprinesu značajnom povećanju kapaciteta prerade rude, tako ovaj deo procesa više ne bude prepreka povećanju prerade rude sa 3,5 na šest, odnosno 8,5 i 11 miliona tona godišnje navode nadležni.

Montaža prva od dve nove “HP6” drobilice je već počela, a kako se očekuje ona polovinom juna treba da počne da radi do kada bi trebalo da stigne i bude postavljen i metal detektor. Kapacitet nove drobilice je 500 do 800 tona na sat u zavisnosti od granulata koji daje, a zahvaljujući tehničkim karakteristikama biće povećana sigurnost rada drobljenja, a time i ukupan kapacitet odnosno stvaraju se uslovi da i flotacija ostvari veću proizvodnju. I druga drobilica je spremna za isporuku, kažu odgovorni, objašnjavajući da dve nove drobilice koštaju više od milion dolara i čine deo ovogodišnjih ulaganja u majdanpečkom RBM u delu povećanja kapaciteta prerade rude.

Osim montaže dve nove drobilice u ovom će mesecu biti sproveden veliki remont primarne drobilice, pa će zbog toga flotacijska proizvodnja biti zaustavljena na sedam dana. Za to vreme, prema detaljno razrađenom planu i kroz sedmodnevni rad tri grupe u tri smene, primarna drobilica biće osposobljena za rad punim kapacitetom. I ne samo to jer će planirani zastoj biti iskorišćen i za radove od primarnog drobljenja do filtraže, a u cilju predupređenja eventualnih neplaniranih zastoja i poslove povezivanja opreme i postrojenja koji se u takvim uslovima mogu da urade, a mogu da doprinesu povećanju kapaciteta i sigurnosti proizvodnje.

Svi ovi poslovi imaju za cilj povećanje kapaciteta drobljenja i flotiranja kako bi do kraja godine iz Majdanpeka stiglo što više koncentrata bakra.

Izvor; Danas

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!