Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Zahtevi za...

Srbija: Zahtevi za priključenje OIE na prenosnu mrežu smanjeni na 11 GW

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Prema poslednjim podacima Elektromreže Srbije, broj podnetih zahteva za priključenje solarnih i vetroelektrana na prenosnu mrežu u zemlji značajno je opao u periodu od novembra 2023. do februara 2024. godine, s 21.5 GW na svega 11.1 GW. Glavni uzrok ovog značajnog smanjenja leži u donošenju nove regulative koja zahteva dodatne garancije za investitore i uređuje problem hiperprodukcije zahteva”, smatra dr Nenad Jovanović iz kompanije Mott MacDonald, inače koordinator Inženjerskog foruma i jedan od najaktivnijih članova Udruženja OIE Srbija.

Zahtevi za priključenja najviše su redukovani u oblasti solara, te je od zahteva odustalo 7.9 GW, dok je zahtevani kapacitet vetroelektrana smanjen za 2.6 GW. Što se tiče priključenja, oko 1 GW kapaciteta je u završnoj fazi, uključujući već priključenu vetroelektranu Krivaču od 106 MW, koja se već nalazi u probnom radu. Dodatnih 1.4 GW ima ugovor o izradi planske i tehničke dokumentacije, ali velika većina se nalazi u ranoj fazi priključenja.

Prema nacrtu Plana razvoja prenosnog sistema Republike Srbije za period 2023-2032, maksimalni kapacitet obnovljivih izvora energije (OIE) koji sistem može efikasno balansirati iznosi 5.8 GW. Balansne rezerve su projektovane za potrebe balansiranja 1 GW solarnih i 4.8 GW vetroelektrana, što čini oko 52% od ukupnih trenutnih zahteva za priključenje na prenosni sistem.

Ove informacije ukazuju na ozbiljne izazove u sektoru obnovljivih izvora energije u Srbiji, posebno usled novih regulatornih zahteva. Kao Udruženje u prethodne dve godine ukazivali smo na problem hiperprodukcije projekata i prevelikog broja zahteva za priključenje te smo apelovali da se usvoji adekvatna regulativa koja će uvesti red u oblast priključenja i rasteretiti operatore prenosnog i distributivnog sistema električne energije.

Izvor: oie.rs

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Obnovljiva energija u EU: Gotovo polovina električne energije proizvedena iz zelenih izvora u 2024.

U 2024. godini, obnovljivi izvori energije činili su 46,9% neto proizvedene električne energije u Evropskoj uniji. Danska je predvodila EU sa najvećim udelom obnovljivih izvora u svojoj elektroenergetskoj mreži, dostigavši 88,4%, uglavnom iz energije vetra. Portugal je bio odmah...

Rast obnovljivih izvora energije u EU 2024: Lideri, ključni trendovi i budući izgledi

U 2024. godini, obnovljivi izvori energije činili su 47,4% neto proizvodnje električne energije u Evropskoj uniji, što predstavlja porast od 2,6% u odnosu na 2023. godinu. Ovaj rast je podstaknut značajnim ulaganjima u projekte vetro, solarne i hidroenergije širom...

Srbija: EMS potpisao ugovor za 400 kV prenosnu liniju

Operater elektroenergetskog sistema Srbije EMS potpisao je ugovor sa lokalnom inženjerskom kompanijom Kodar Energomontaža za izgradnju dvosistemske 400 kV elektroenergetske linije koja će povezati Obrenovac i Bajinu Baštu. Ova inicijativa je ključni deo treće faze Transbalkanskog koridora. Projekat je finansiran...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!