Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Srbija: Za mini elektrane na Mlavi tri miliona evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Firma „Global Energy“ iz Niša planira da uloži oko 3 miliona evra u izgradnju mini-hidrocentrala „Kozji grb“ i „Koviljača“ na Mlavi u opštini Žagubica. Mini-hidrocentrale su povezane putem od 1.525 m koji svojim dužim delom prati desnu obalu reke Mlave. Projekat ovih postrojenja uradio je „Anker“ iz Niša, a izvođač radova je Vodoprivredno preduzeće „Ćuprija“ iz Ćuprije.

Prva mini-elektrana koja će se graditi je „Kozji grb“ i ona se nalazi približno 7 kilometara uzvodno od Gornjačke klisure (uzvodno od manastira Gornjak). Izgradnja mini-hidrocentrale „Kozji Grb“ bi mogla da počne na jesen 2012. godine a rok izgradnje je 12 meseci. Slobodan Grozdanović, direktor preduzeća „PLAN urban“, koje je uradilo Plan detaljne regulacije za obe elektrane, kaže da se područje Plana nalazi 3,5 km jugo-zapadno od Krepoljina i na 18 kilometara zapadno od Žagubice vazdušnom linijom. Površina područja Plana iznosi 76,79 hektara. -Mini-hidrocentrala „Kozji grb“ je betonska gravitaciona brana koja se sastoji od prelivnog dela širine 9 metara i četiri ispustna polja sa tablastim ustavama za evakuaciju velikih voda kao i riblje staze. Branom se formira veštačka akumulacija sa kotom normalnog uspora 183,5 metara. Brana stvara uspor visine 3,5 metra, a uspor je dužine oko 546 metara. Usporom se stvara mala akumulacija zapremine 20.475 kubnih metara -navodi Grozdanović.

Mini-hidrocentrala „Koviljača“ je, takođe, betonska gravitaciona brana. -Branu čini prelivni deo širine 11 metara i četiri ispustna polja sa tablastim ustavama za evakuaciju velikih voda širine po 3 metara sa ribljom stazom. Branom se formira veštačka akumulacija sa kotom normalnog uspora 194,5 metara. Brana stvara uspor visine 8,5 metara dugačak oko 1.295 metara. Usporom se stvara akumulacija zapremine 68.250 kubika -izjavio je Grozdanović.

Govoreći o kapacitetima budućih elektrana, Grozdanović kaže da je proizvodnja električne energije tokom godine promenjiva kategorija. -Kontinualni rad se na mini centralama teško postiže. U praksi je ostvarivo da se postigne 4.000-5.000 sati godišnje. Maksimalna snaga elektrane „Kozji grb“ iznosi 560 kW, tako da je procenjena realna proizvodnja električne energije 3.840.000 kWh godišnje. Maksimalna snaga elektrane Koviljača iznosi 960 kW, tako da je procenjena realna proizvodnja električne energije 2.240.000 kWh godišnje. – Priključci obe mini-hidrocentrale na elektromrežu Srbije određeni su Uslovima za priključak na distributivnu elektroenergetsku mrežu objekta mini-hidrocentrale u kojima su dati: način priključka i potrebna oprema, mesto priključka, priključni vod, Transformacija 10/0,4 kB kod objekta elektrane, uslovi rada mreže 10kB, snaga kratkog spoja na mestu priključenja kao i merenje električne energij – dodaje Grozdanović. Prema Planu detaljne regulacije, osim za proizvodnju električne energije, brane će se koristiti i za vodosnabdevanja naselja, navodnjavanje poljoprivrednih površina, sprečavanja poplavnog talasa, zaustavljanje transporta nanosa, uzgoj riba, a u zoni budućeg zimskog sportskog centra na Beljanici za proizvodnju potrebne količine snega.

Izvor Danas

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u aprilu 2025. uz punu operativnu pouzdanost

U aprilu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, koju zajednički poseduju Slovenija i Hrvatska, proizvela je 503.994 MWh neto električne energije, što je za 0,8 odsto više od planiranog proizvodnog nivoa od 500.000 MWh. Prošlog aprila elektrana je imala ceo mesec...

Srbija: Rosatom nudi sveobuhvatna nuklearna rešenja za jačanje energetske nezavisnosti

Rosatom je izrazio spremnost da ponudi Srbiji niz projekata nuklearnih elektrana, uključujući opcije male i velike snage, izjavila je Marija Deurić, direktorka kancelarije ruske državne korporacije u Srbiji. Govoreći na međunarodnom naučnom forumu „Energetska tranzicija Zapadnog Balkana“ održanom u Beogradu,...

Srbija: Akumulaciona hidroelektrana Bistrica napreduje kao strateški energetski projekat

Predstavnici državne elektroprivrede Srbije (EPS), lokalnih vlasti i nevladinih organizacija održali su prezentaciju u Novoj Varoši o izgradnji akumulacione hidroelektrane Bistrica. Aleksandar Jakovljević, izvršni direktor za investicije i razvoj u EPS-u, istakao je značaj projekta Bistrica, nazvavši ga najvažnijim aktuelnim...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!