Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Srbija: Za mini elektrane na Mlavi tri miliona evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Firma „Global Energy“ iz Niša planira da uloži oko 3 miliona evra u izgradnju mini-hidrocentrala „Kozji grb“ i „Koviljača“ na Mlavi u opštini Žagubica. Mini-hidrocentrale su povezane putem od 1.525 m koji svojim dužim delom prati desnu obalu reke Mlave. Projekat ovih postrojenja uradio je „Anker“ iz Niša, a izvođač radova je Vodoprivredno preduzeće „Ćuprija“ iz Ćuprije.

Prva mini-elektrana koja će se graditi je „Kozji grb“ i ona se nalazi približno 7 kilometara uzvodno od Gornjačke klisure (uzvodno od manastira Gornjak). Izgradnja mini-hidrocentrale „Kozji Grb“ bi mogla da počne na jesen 2012. godine a rok izgradnje je 12 meseci. Slobodan Grozdanović, direktor preduzeća „PLAN urban“, koje je uradilo Plan detaljne regulacije za obe elektrane, kaže da se područje Plana nalazi 3,5 km jugo-zapadno od Krepoljina i na 18 kilometara zapadno od Žagubice vazdušnom linijom. Površina područja Plana iznosi 76,79 hektara. -Mini-hidrocentrala „Kozji grb“ je betonska gravitaciona brana koja se sastoji od prelivnog dela širine 9 metara i četiri ispustna polja sa tablastim ustavama za evakuaciju velikih voda kao i riblje staze. Branom se formira veštačka akumulacija sa kotom normalnog uspora 183,5 metara. Brana stvara uspor visine 3,5 metra, a uspor je dužine oko 546 metara. Usporom se stvara mala akumulacija zapremine 20.475 kubnih metara -navodi Grozdanović.

Mini-hidrocentrala „Koviljača“ je, takođe, betonska gravitaciona brana. -Branu čini prelivni deo širine 11 metara i četiri ispustna polja sa tablastim ustavama za evakuaciju velikih voda širine po 3 metara sa ribljom stazom. Branom se formira veštačka akumulacija sa kotom normalnog uspora 194,5 metara. Brana stvara uspor visine 8,5 metara dugačak oko 1.295 metara. Usporom se stvara akumulacija zapremine 68.250 kubika -izjavio je Grozdanović.

Govoreći o kapacitetima budućih elektrana, Grozdanović kaže da je proizvodnja električne energije tokom godine promenjiva kategorija. -Kontinualni rad se na mini centralama teško postiže. U praksi je ostvarivo da se postigne 4.000-5.000 sati godišnje. Maksimalna snaga elektrane „Kozji grb“ iznosi 560 kW, tako da je procenjena realna proizvodnja električne energije 3.840.000 kWh godišnje. Maksimalna snaga elektrane Koviljača iznosi 960 kW, tako da je procenjena realna proizvodnja električne energije 2.240.000 kWh godišnje. – Priključci obe mini-hidrocentrale na elektromrežu Srbije određeni su Uslovima za priključak na distributivnu elektroenergetsku mrežu objekta mini-hidrocentrale u kojima su dati: način priključka i potrebna oprema, mesto priključka, priključni vod, Transformacija 10/0,4 kB kod objekta elektrane, uslovi rada mreže 10kB, snaga kratkog spoja na mestu priključenja kao i merenje električne energij – dodaje Grozdanović. Prema Planu detaljne regulacije, osim za proizvodnju električne energije, brane će se koristiti i za vodosnabdevanja naselja, navodnjavanje poljoprivrednih površina, sprečavanja poplavnog talasa, zaustavljanje transporta nanosa, uzgoj riba, a u zoni budućeg zimskog sportskog centra na Beljanici za proizvodnju potrebne količine snega.

Izvor Danas

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Severna Makedonija širi vetropark Bogdanci u okviru ulaganja od 37,6 miliona evra u obnovljive izvore energije

Državna elektroprivredna kompanija Severne Makedonije, ESM, udružila se sa danskom firmom za vetroenergetsku tehnologiju Siemens Gamesa Renewable Energy kako bi nastavila sledeću fazu projekta vetroparka Bogdanci. Ova ekspanzija podrazumeva investiciju od 37,6 miliona evra i obuhvata izgradnju i instalaciju...

Grčka ubrzava uvođenje pametnih brojila sa 1,1 milion instaliranih i ciljem za završetak na nivou cele zemlje do 2030. godine

Grčka je konačno postigla značajan napredak u dugoočekivanoj tranziciji na pametno merenje električne energije, nakon višegodišnjih odlaganja. Inicijativa je u početku bila fokusirana na korisnike sa velikom potrošnjom, poput hotela, restorana i velikih domaćinstava, a sada se širi i...

Bugarska: Inspekcija Vertikalnog gasnog koridora ističe regionalnu energetsku saradnju i sigurnost

Dana 29. maja održana je zvanična inspekcija infrastrukture Vertikalnog gasnog koridora u blizini sela Mikrevo, na jugozapadu Bugarske. Na događaju su učestvovali ključni predstavnici bugarske Vlade, operater sistema za prenos gasa Bulgartransgaz, građevinska kompanija Glavbolgarstroj, kao i visoki zvaničnici...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!