Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSpecijaliSrbija: Strane kompanije...

Srbija: Strane kompanije – najznačajniji isporučioci opreme u srpskoj energetici i rudarstvu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Energetika je jedna od ključnih oblasti u razvoju srpske privrede. Iz tog razloga, sektor energetike zahteva neprestana ulaganja u modernizaciju i revitalizaciju postojećih energetskih objekata i opreme koja je neophodna za rad tih postrojenja. Srpsku energetsku stabilnost obezbeđuje ugalj, koji u proizvodnji električne energije učestvuje sa 65 odsto, dok ostatak čine obnovljivi izvori energije. Zbog toga je, pored investicija u termopostrojenja, veoma bitno ulagati i u rudarsku opremu koja će doprineti kontinuiranoj proizvodnji uglja. Pri pocesu proizvodnje električne energije, od posebnog značaja je zaštitita životne sredine, prenosi sajt serbia-energy.eu

Jedan od najznačajnijih projekata ove vrste jeste projekat „Zaštita i unapređenje životne sredine u kolubarskom ugljenom basenu“. Projekat je vredan 182 miliona evra, a finansira ga EBRD (80 miliona), KfW banka (65 miliona), 9 miliona evra je bespovratna pomoć Vlade Nemačke, dok je EPS sopstvenim sredstvima obezbedio 28 miliona evra.

Projektom je obuhvaćeno uvođenje sistema za upravljanje kvalitetom uglja i homogenizaciju u zapadnom delu RB „Kolubara“, zatim, modernizacija opreme nabavkom novog bager-transporter-odlagač (BTO) sistema i sistema za snabdevanje energijom za površinski kop „Polje C“ i nabavka odlagača za međuslojnu jalovinu za kop „Tamnava-Zapadno polje“. Sprovođenje ovog projekta doneće godišnje ukupne uštede od 26 miliona evra, kao i uštede uglja, i to oko milion tona godišnje. Emisije SO2, SO2, NO2 u elektranama koje koriste ugalj iz RB „Kolubara“ smanjiće se za oko tri odsto godišnje u odnosu na sadašnje, a količine pepela i šljake za 885.000 tona po godini.

Projekаt BTO sistem, sаstoji se od četiri pаketа. Prvi pаket (A1) je rotorni bаger а isporučilаc je kompаnijа „Tisen Krup”, vredan 31 milion evra. Drugi pаket (A2) čine četiri trаnsporterа sа trаkom dužine pet kilometаrа, uključujući nаpаjаnje odnosno dispečerski centаr, i trаnsportnа plаtformа zа nošenje pogonskih stаnicа. Izvođаč rаdovа je poljskа firmа „Kopeks”, a vrednost projekta je 29 miliona evra. Pаket A3 je odlаgаč za površinski kop Polje „C“, а izvođаč švedska kompаnijа „Sаndvik”. Ugovor je vredan 14,38 miliona evra. Pаket A4 je sistem zа nаpаjаnje, а zа ovаj deo projektа izvođаč je domаćа firmа „Montprojekt”. Predviđeni rok zа izrаdu celokupne opreme u RB „Kolubara“ je krаj 2015. godine.

„Kolubara“ ima odličnu saradnju i sa nemačkim kompanijama TAKRAF, ABB i FAM.

Na „Tamnava-Zapadnom polju“ 2009. godine pušten je u rad novi bager “Odlagač 8500”, vredan 7,4 miliona, dok je vrednost celog projekta bila 77 miliona evra. Bager su izradile nemačke kompanije TAKRAF i ABB, u saradnji sa domaćim firmama. Nabavku pomenute opreme na ugljenokopu “Tamnava-zapadno polje” i tada su finansirale Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i nemačka KfW banka. U okviru istog projekta, 2010. godine „Kolubara“ je postala bogatija za još jedan bager, a to je rotorni bager, vredan preko 22 miliona evra. Bager je kupljen od nemačke firme „Tyssen Krupp“, dok su elektroopremu proizvele i isporučile firme ABB, „Siemens“ i ATB „Sever“.

Poljski „Alstom“ je prisutan u Srbiji oko 40 godina. Krucijalna oprema u vidu turbina i generatora u gotovo 70% termoelektrana u Srbiji je proizvedena u „Alstomovim“ fabrikama.

Trenutno se u „Kostolcu“ radi na revitalizaciji Bloka 1. Revitalizacija drugog bloka je završena. Sa poljskim „Alstomom“ ugovorena je revitalizacija turbina i turbogeneratora, a ugovor je vredan 21,9 miliona dolara. Plan je da se do kraja leta sve montira. Turbine i generator radi „Alstom“, s tim što će turbine biti nove, kao i pomoćne stanice za generator. Kotao i cevni sistem rade Kinezi, a sistem odšljakivanja EPS. Istovremeno, gradiće se sistem za prečišćavanje dimnih gasova, to jest odsumporavanje, i to za oba bloka na ovoj elektrani. Takođe, uradiće se rekonstrukcija gorionika ugljenog praha radi smanjenja emisije azotnih oksida, na šta obavezuju evropska direktiva o velikim ložištima, koje stupaju na snagu iduće godine.

Više od milijardu dolara kredita „Eksim“ banke biće ukupno uloženo u revitalizaciju i modernizaciju oba bloka termoelektrane „Kostolac B“ i izgradnju novog, trećeg, bloka na ovoj elektrani. Ovaj projekat deo je državnog aražmana vlada Narodne Republike Kine i Republike Srbije. Ulaganje je podeljeno u dve faze, i to tako što je revitalizacija i modernizacija postojećih blokova, sa izgradnjom železničke pruge i pristaništa na Dunavu, prva faza, a izgradnja trećeg bloka i proširenje kapaciteta kopa „Drmno“ druga faza.

Za realizaciju projekta prve faze namenjeno je 340 miliona dolara, a za drugu fazu biće uloženo ukupno 715,6 miliona dolara, od kojih će se 613 miliona uložiti u izgradnju termobloka B3. Iz prve faze ostalo je da se obavi revitalizacija bloka B1, koji je upravo demontiran, i da se izgrade železnička pruga i pristanište. Završetak prve faze realizacije kineskog kredita planira se za sredinu 2015. godine, a novi blok (B3) na mreži od kraja ove decenije.

Nemačka kompanija „Siemens“ je danas jedna od vodećih snabdevača opreme za proizvodnju energije. „Siemens“ je jedina kompanija koja pokriva kompletan lanac konverzije energije, od proizvodnje, preko prenosa do distribucije.

„Simens“ je učestvovao velikim poslovima sa termoelektranama „Kolubara“ i „Nikola Tesla“, a posebno je bio značajan posao sa „Minelom“ iz Ripnja na proizvodnji i montaži visokonaponskih i srednjenaponskih prekidača i rasklopnih uređaja. U 2007. godini, Simens je u rekordnom roku pustio dve velike transfomatorske stanice, Sombor 3 i Jagodina 4, najveće takve objekte od 80-ih godina 20. veka, čime je dugoročno rešen problem snabdevanja tih krajeva električnom energijom. Simens je učestvovao i u izgradnji velikog broja manjih transformatorskih stanica širom Srbije, kao i u revitalizaciji HE „Đerdap“, „Bajina bašta“ i „Perućac”. Veliku tehničku novinu predstavljala je „transformatorska stanica na točkovima“, mobilna transformatorska stanica, prva takve vrste u zemlji. Krajem prve decenije 21. veka, Simens je u Srbiji stupio na novo polje u oblasti energetike: industriju nafte, tako što je modernizovao energetsku opremu rafinerija u Pančevu. Simens je nastavio i svoju saradnju sa Elektroprivredom Srbije iz koje je proisteklo nekoliko projekata značajnih za energetski sistem Srbije. Jedan od najznačajnijih je svakako modernizacija sistema za upravljanje u bloku 1 Termoelektrane „Nikola Tesla”, najveće jedinice na ugalj u jugoistočnoj Evropi.

Za ovu, prvu, fazu projekta modernizacije donaciju od 10,5 miliona švajcarskih franaka je obezbedila švajcarska vlada preko Državnog sekretarijata za ekonomske poslove Švajcarske (SECO), dok je 18 miliona franaka obezbedio EPS. U drugoj fazi modernizovaće se i upravljačko-nadzorni sistem Bloka 2 TENT – B, a ovaj projekat bi trebalo da se uradi do 2015. godine.

Značajno je spomenuti da „Siemens“ u Subotici ima svoju fabriku vetrogeneratora koja već 11 godina uspešno posluje. Proteklih godina u fabriku je uloženo 22,5 miliona evra, a godišnja vrednost proizvodnje iznosi 160 miliona evra. Svaka četvrta vetrenjača ima vetrogenerator napravljen upravo u Subotici, a uskoro će u proizvodnji pojedinih komponenti učestvovati i srpske firme. “Alstom Grid” (Gebze fabrika) je napravio proboj na srpskom tržištu sa svojim prvi generatorskim (step-up) transformatorom koji se proizvodi za TENT-B Termoelektrana Nikola Tesla. Ovaj ugovor prati nedavni projekat u Sloveniji, takođe prvi u transformator toga tipa u toj zemlji. Alstomov step-up trafo je jedan od najbolje ocenjenih transformatora u svetu.

Alstomov 725 MVA 410/21 kV generatorski (step-up) transformator se proizvodi sa mehaničkim dizajnom za elektrane i dizajniran je da zadovolji EPS-ove specifične potrebe. Transformator će biti sa opremljene sa ALSTOM-ovim sistemom za trafo monitoring. Ovo je prvi transformator u produkciji “Alstom Gebze” da bude isporučen u Srbiji. Transformator je planiran za energizaciju u avgustu 2014.

Odsumporavanje dimnih gasova u TENT-u A biće jedan od najznačajnijih projekata kada je u pitanju zaštita životne sredine. Za sada su tri kompanije dostavile ponude za ovaj projekat. A to su „Andritz“, konzorcijum MHPS, zatim „Fisia Babcock Dobersek“ i „Deniza M“. Projekat je vredan više od 250 miliona evra, a kreditni aranžman su potpisale Vlada Japana i Vlada Srbije. Tim novcem biće izgradjena postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova na četiri bloka TENT A(A3-A6), prenosi sajt serbia-energy.eu

Izvor; Serbia Energy

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EIB kreditira ugradnju pametnih brojila sa 80 miliona evra

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je kredit od 80 miliona evra Elektrodistribuciji Srbije (EDS) za projekat ugradnje pametnih brojila, a država Srbija će biti garant otplate ovog kredita. Naime, Vlada Srbije uputila je u skupštinsku proceduru predlog zakona o potvrđivanju...

Srbija: Usvojen energetski i klimatski plan do 2030.

Vlada Srbije usvojila je Integrisani plan za energetiku i klimu, koji predviđa da se do 2030. godine dobija 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora energije, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović Kako je istakla, usvajanjem Integrisanog...

BiH: Prepolovljen izvoz električne energije u prvoj polovini godine

Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ove godine iznosio je 4,1 teravatsati (TWh), što je za četiri posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, izjavio je za Fenu predsednik Regionalne CIGRE i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!