Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da su Sjedinjene Američke Države produžile rok za primenu sankcija prema domaćoj naftnoj kompaniji NIS za samo četiri dana, čime sankcije stupaju na snagu 1. oktobra 2025. godine.
Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije najvećoj srpskoj naftnoj kompaniji 10. januara, navodeći sekundarne rizike povezane sa većinskim ruskim vlasništvom u kontekstu rata u Ukrajini. Od tada je primena sankcija odložena šest puta, pri čemu je najnovije produženje trajalo do 26. septembra.
Srpski zvaničnici vodili su razgovore sa predstavnicima Rusije i SAD kako bi ublažili posledice. Vučić je izjavio da je Srbija postupala pošteno prema obe strane, ali je upozorio da će zemlja snositi ozbiljne posledice. Opisao je Srbiju kao kolateralnu štetu u napetim odnosima SAD i Rusije i upozorio na teške mesece koji slede.
NIS je u poslednjih nekoliko nedelja doživeo nekoliko promena u vlasništvu. Ruski Gazprom je formalno napustio poziciju akcionara, prenoseći 11,3 procenata udela na Intelidžens, kompaniju sa sedištem u Sankt Peterburgu koju kontroliše. Krajem septembra, GazpromNeft ostaje najveći akcionar sa 44,9 procenata, dok država Srbija drži 29,9 procenata, a mali investitori poseduju ostatak.
Ranije ove godine, Vučić je odbacio ideju o nacionalizaciji NIS-a, naglašavajući da Srbija neće učestvovati u zapleni ruskih sredstava. U međuvremenu, kompanija je prijavila gubitak od oko 30 miliona evra u prvih šest meseci 2025. godine, navodeći da su na to uticali predstojeće sankcije i globalni pad cena nafte.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa. Kompanija je bila većinski u državnom vlasništvu do 2008. godine, kada je Srbija prodala 51 procenat GazpromNeftu za 400 miliona evra.