Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSpecijaliSrbija rudarstvo: Država...

Srbija rudarstvo: Država stimuliše strance a sud gasi domaće firme

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Rudniku Grot kod Vranja, sa 300 zaposlenih, preti opasnost protivzakonitog bankrota uprkos pozitivnom poslovanju. Da li je državi Srbiji u interesu da se to desi u Pčinjskom okrugu, u kojem se strani investitori stimulišu za zapošljavanje iznosima i od po 10 000 evra po zaposlenom, pitaju se rudari Krive Feje, prenosi sajt serbia-energy.eu

Za petak 1. mart zakazana je javna rasprava pred Privrednim sudom u Leskovcu o tome da li je ispunjen Plan reorganizacije, ili treba proglasiti bankrot rudnika olova i cinka Grot iz Krive Feje u kojem je 2005. uveden stečaj.

“Da li je državi Srbiji u interesu da u Pčinjskom okrugu, u kojem se strani investitori stimulišu za zapošljavanje iznosima i od po 10 000 evra po zaposlenom, 300 radnika ostane bez posla? Kako je moguće da Agencija za privatizaciju uporno insistira na bankrotu, kada rudnik posluje pozitivno i kada su ispunjeni i premašeni svi planovi?” pitaju se saopštenju za medije iz Rudnika olova i cinka Grot, akcionarskog društva Vranje Kriva Feja.

Tvrdeći da postoje indicije da je na sud vršen pritisak da proglasi bankrot u ovom rudniku se pitaju “kako, uopšte, sudija može ponovo da razmatra nešto što je sa pravne strane apsolutno završeno, budući da je još 2006. godine tadašnji Trgovinski sud u Leskovcu odbio predlog stečajnog upravnika za bankrot, a tu odluku pravosnažnim rešenjem potvrdio i Viši trgovinski sud u Beogradu, čime je isključena mogućnost bankrota.”

Nakon pokretanja stečajnog postupka stečajnog upravnika je, inače, odredila Agencija za privatizaciju.

Po uvođenju stečaja u rudnik Grot dalji sled događaja je mogao da se odvija u dva pravca: da se proglasi bankrot i rudnik proda, što bi za posledicu imalo trenutno otpuštanje svih radnika (tada ih je bilo oko 220), ili da se sačini Plan reorganizacije, kojim se predviđaju mere za oživljavanje proizvodnje bez otpuštanja radnika, uz dogovor poverilaca o novom načinu namirenja koji ne bi ugrozio rad rudnika.

Tada, kao najveći poverilac sa priznatim potraživanjima (više od 91% ukupnih potraživanja), kompanija Trend Company d.o.o. iz Jagodine predlaže Plan reorganizacije, koji poverioci usvajaju većinom glasova. Naloženo je donošenje Plana reorganizacije, koji je u realizovan u određenom roku od godinu dana.

Plan je, po Rešenju Trgovinskog suda u Leskovcu, sproveden u periodu od jedne godine, tačnije od 6. novembra 2007. do 6. novembra 2008. godine. Za to vreme, Grot kao dužnik i Trend Company d.o.o. kao najveći poverilac ispunili su sve što je Planom reorganizacije predviđeno, i o tome podneli izveštaj pomenutom nadležnom sudu, tvrde u saopštenju iz Rudnika.

U isto vreme, Agencija za privatizaciju, koja je odredila stečajnog upravnika, predlaže sudu da utvrdi da Plan reorganizacije nije sproveden i da se proglasi bankrot.

Sud odbija predlog stečajnog upravnika za bankrot, a tu odluku potvrđuje i Viši trgovinski sud u Beogradu, čime je isključena mogućnost bankrota.

“Posle ove odluke još nekoliko puta je Trgovinski sud u Leskovcu donosio nezakonite odluke i sve su od strane Višeg trgovinskog suda u Beogradu ukidane po žalbi rudnika Grot. Dakle, više od četiri godine Trgovinski sud u Leskovcu ne donosi odluku zasnovanu na zakonu i ne poštuje uputstva koja daje viši sud,” ističu u sao.

Danas Rudnik Grot radi i posluje normalno, u njemu je zaposleno 296 radnika, redovno se isplaćuju zarade, porezi i doprinosi. Od rudnika živi pored brojnih porodica zaposlenih, i samo mesto Kriva Feja koje inače zahvaljujući rudniku ima snabdevanje vodom i električnom energijom.

U saopštenju se dalje ističe da je “jedan od uzroka celog pravnog problema i to što sud u Leskovcu već godinama nije odlučio o potraživanjima od strane stečajnog upravnika osporenih stečajnih poverilaca. Paradoksalno, to što sud nije doneo odluku o osporenosti tih potraživanja se uzima kao jedan od elemenata neispunjenja Plana reorganizacije. Po zakonu odluku o tome da li su osporena potraživanja stvarna može da donese samo predmetni sud – a ne organi preduzeća ili poverioci. Sud je doneo odluku da o rezervisanim sredstvima raspolaže stečajni upravnik i on u tom delu odgovara za sprovođenje plana. Zašto se zbog nepostupanja stečajnog upravnika kažnjavaju poverioci?”

Sindikat rudnika je o ovom slučaju 22. februara 2013. obavestio nadležne državne organe: predsednika Republike Srbije, predsednika Vlade Republike Srbije, prvog potpredsednika Vlade i koordinatora službi bezbednosti,ministra pravde, predsednika Skupštine Srbije, vršioca funkcije predsednika Privrednog Apelacionog suda, vršioca funkcije predsednika Privrednog suda u Leskovcu, predstavnika EU u Srbiji i direktorta Agencije za privatizaciju.

Predsednik Skupštine grada Vranja je sličnim dopisom o zaključcima Skupštine grada Vranja od 20. februara 2013. obavestio pored ostalih i minister energetike i životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, finansija i privrede kao i regionalnog razvoja i lokalne samouprave.

Iz Rudnika olova i cinka Grot ukazuju da je sada “najvažnije pitanje: zašto sud u Leskovcu ove godine zakazuje za 1. mart javnu raspravu i uopšte razmatra nešto što je sa pravne strane apsolutno gotovo. Jednom pravosnažno presuđena stvar se više ne razmatra, odnosno nije dozovljena žalba protiv odluke drugostepenog suda. Poznata je činjenica da pravosuđe u Srbiji nije reformisano i da ima puno primera rada sudova koji ne služe na čast sudstvu i pravnom sistemu cele Srbije,” i pozivaju nadležne da se “u ovom kontekstu razmotri i rad Privrednog suda u Leskovcu.”, prenosi sajt serbia-energy.eu

Izvor; Serbia Energy

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EIB kreditira ugradnju pametnih brojila sa 80 miliona evra

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je kredit od 80 miliona evra Elektrodistribuciji Srbije (EDS) za projekat ugradnje pametnih brojila, a država Srbija će biti garant otplate ovog kredita. Naime, Vlada Srbije uputila je u skupštinsku proceduru predlog zakona o potvrđivanju...

Srbija: Usvojen energetski i klimatski plan do 2030.

Vlada Srbije usvojila je Integrisani plan za energetiku i klimu, koji predviđa da se do 2030. godine dobija 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora energije, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović Kako je istakla, usvajanjem Integrisanog...

BiH: Prepolovljen izvoz električne energije u prvoj polovini godine

Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ove godine iznosio je 4,1 teravatsati (TWh), što je za četiri posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, izjavio je za Fenu predsednik Regionalne CIGRE i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!